Oglas

Konkretan prijedlog

Demiri za N1: Kosovo želi otvoriti kancelariju interesa u BiH - naveo i kako bi ona funkcionirala

author
N1 BiH
16. nov. 2026. 13:54
Rasim slika
N1 BiH

Rasim Demiri, ministar za regionalni razvoj u Vladi Kosova, govorio je za N1 o inicijativi za otvaranje kancelarije interesa Kosova u Bosni i Hercegovini, koja bi mogla postati ključna adresa za saradnju dvije strane uprkos tome što BiH nije priznala Kosovo. Kao najveću prepreku odnosima izdvojio je ograničenu slobodu kretanja i vizni režim, dok je obrazovanje označio kao prvi prioritet bošnjačke zajednice na Kosovu.

Oglas

Demiri je u Sarajevo stigao na poziv Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, povodom dodjele menšure novoizabranom reisu Grabusu.

"Iskoristio bih priliku da se zahvalim Rijasetu Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, koji nas je ovoga puta pozvao povodom dodjele menšure novoizabranom reisu. Još jednom čestitam novoizabranom reisu gospodinu Grabusu", kazao je Demiri.

Tokom četverodnevne posjete BiH, kako je naveo, delegacija s Kosova koristi priliku i za niz političkih i drugih sastanaka.

S njim su u Sarajevo doputovali poslanik Skupštine Kosova Bahri Berisha i njegov savjetnik Čerim Bajrami.

"Gledamo da maksimalno iskoristimo sve mogućnosti kako bismo na bilo koji način uspostavili saradnju i mostove, gdje bošnjačka zajednica Kosova zaista ima veliku potrebu", ističe Demiri.

"BiH nije priznala realnost"

Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine i Kosova, Demiri je kazao da su veze između ljudi postojale i ranije te da dvije sredine povezuju brojne historijske i druge okolnosti.

"Što se tiče Bosne i Hercegovine i države Kosovo, mi smo uvijek imali dobre odnose. Povezivale su nas mnoge stvari historijski, tako da imamo mnogo zajedničkih stvari", rekao je.

Dodao je da u Bosni i Hercegovini živi veliki broj ljudi porijeklom s Kosova, odnosno Albanaca, kao i Bošnjaka, dok dio stanovništva Bosne i Hercegovine živi na Kosovu.

Demiri je pritom ponovio stav kosovskih vlasti kada je riječ o statusu Kosova.

"Nažalost, Bosna i Hercegovina nije priznala realnost, a realnost jeste nezavisnost, odnosno da prizna Republiku Kosovo", smatra Demiri.

Kaže da očekuje nastavak aktivnosti po tom pitanju, navodeći da na tome radi i kosovski premijer Albin Kurti.

"Mislim da bi trebalo doći do jednog dogovora, jer kao što je Bosni i Hercegovini cilj, tako je i nama cilj put ka euroatlantskim integracijama, odnosno ulazak u Evropsku uniju. Mislim da je to najbolji put – da budemo zajedno, da jedni druge uvažavamo, da se priznamo i na taj način zajedno zakoračamo ka Evropskoj uniji", poručio je.

Vizni režim vidi kao najveću prepreku

Kada je riječ o konkretnim problemima u odnosima BiH i Kosova, Demiri kao najveću prepreku izdvaja slobodu kretanja.

Podsjetio je da su prije proglašenja nezavisnosti Kosova građani koristili UNMIK-ove lične karte, što je, prema njegovim riječima, omogućavalo znatno jednostavnije putovanje između Kosova i Bosne i Hercegovine.

"Ono što je najveća prepreka jeste sloboda kretanja. Zaista je to preteško za nas i to je otežavajuće", kaže Demiri.

Kao primjer posljedica takvog režima naveo je obrazovanje.

"U to vrijeme imali smo više od 400 studenata koji su bili sa Kosova. Nažalost, zbog viznog režima i svih tih poteškoća, danas imamo svega nekoliko studenata iz Prizrena, odnosno sa Kosova, u Bosni i Hercegovini", ističe.

Prema njegovim riječima, Kosovo je završilo svoj dio obaveza u okviru sporazuma postignutog kroz Berlinski proces.

"Kosovska strana je završila sa svoje strane. Mi smo ratifikovali taj sporazum u parlamentu. Međutim, Bosna i Hercegovina još to nije uradila", dodaje Demiri.

Govoreći o vlastitom iskustvu, naveo je da je u Sarajevo ponovo došao nakon deset godina.

"Posljednji put kada sam 2016. aplicirao, nisam dobio vizu. Toliko je to komplikovano. Komplikovano je i za nas koji treba da je dobijemo i za one koji nam šalju garantna pisma", rekao je.

Demiri je podsjetio i da je Kosovo ranije ukinulo vize za građane Bosne i Hercegovine.

"Dok nismo ukinuli vize prema građanima Bosne i Hercegovine, bilo je dovoljno pozivno pismo i na osnovu toga su građani Bosne i Hercegovine dolazili na Kosovo. Međutim, za nas, pored pozivnog pisma, treba i garantno pismo, što zaista otežava građanima Kosova koji žele posjetiti Bosnu i Hercegovinu", objašnjava.

Obrazovanje na prvom mjestu

Za bošnjačku zajednicu na Kosovu, kaže Demiri, obrazovanje je jedna od najvažnijih oblasti u kojima žele snažniju saradnju s Bosnom i Hercegovinom.

"Za nas je pod broj jedan obrazovanje. Zaista imamo otežavajući proces da bi se naši studenti upisali na univerzitete po Bosni i Hercegovini", navodi ministar.

Kaže da rade na pronalaženju načina da se studentima sa Kosova olakša dolazak na studije u BiH.

"Tražimo svaku mogućnost da to bude olakšano, kao što je bilo prije 2008. godine, kada smo nesmetano mogli s UNMIK-ovim ličnim kartama dolaziti i upisivati fakultete", dodao je.

Osim obrazovanja, prostor za saradnju vidi i u kulturi i ekonomiji.

Demiri: Na Kosovu živi oko 28.000 Bošnjaka

Govoreći o položaju bošnjačke zajednice na Kosovu, Demiri je ocijenio da Bošnjaci predstavljaju značajan faktor u političkom i institucionalnom životu.

"Bošnjaci Kosova su od samog početka učestvovali u osnivanju institucija Republike Kosovo. Dali smo veliki doprinos u tome", ističe.

Posebno je izdvojio uvođenje nastave na bosanskom jeziku nakon rata.

"Prije rata nastavu smo pohađali na srpskom jeziku. Nakon završetka rata 1999. godine, prvi potez koji smo uradili, a koji je najbitniji za nas i naš opstanak na tim prostorima, bio je uvođenje nastave na bosanskom jeziku", kazao je Demiri.

Naveo je i da su predstavnici bošnjačke zajednice učestvovali u izradi Ahtisaarijevog paketa i Ustava Kosova te da su bili potpisnici deklaracije o nezavisnosti.

Prema podacima koje je iznio Demiri, na Kosovu živi oko 28.000 Bošnjaka.

"Imamo tri zagarantovana mjesta u parlamentu Kosova od ukupno 120 poslanika. Nakon popisa koji smo imali 2023. i 2024. godine, bošnjačka zajednica ima oko 28.000 pripadnika", rekao je.

Pojasnio je da Bošnjaci, ne računajući srpsku zajednicu koja je bojkotovala popis, predstavljaju drugu zajednicu po brojnosti nakon većinske albanske zajednice.

Govoreći o lokalnom nivou, posebno je izdvojio Prizren.

"U Općini Prizren Bošnjaci čine 11 posto i zaista smo odlučujući faktor kada je riječ o tome ko će biti na vlasti, odnosno ko će biti gradonačelnik. Bosanski jezik je također službeni jezik u Općini Prizren", naglašava Demiri.

O sjeveru Kosova: "Uspostavljen je red"

Na pitanje o sigurnosnoj situaciji na sjeveru Kosova i mogućnosti novih incidenata, Demiri je kazao da institucije uvijek moraju biti spremne, ali smatra da je trenutna situacija bolja.

"Mi kao zajednica i kao država Kosovo uvijek trebamo biti spremni. Međutim, ono što je itekako važno jeste da je na sjeveru Kosova uspostavljen red i da postoji vladavina prava", smatra Demiri.

Naveo je da je prisutna policija te da očekuje ponovno normalno funkcioniranje pravosudnih institucija i uključivanje sudija iz srpske zajednice.

"Stanje na sjeveru je svakako bolje i olakšavajuće za sve građane koji tamo žive, jer postoji red, a pored reda postoji mir, što je itekako važno za sve građane, samim tim i za bošnjačku zajednicu čiji dio živi na sjeveru Kosova", dodaje.

O novoj vlasti u Srbiji: Očekujemo nastavak dijaloga

Demiri je govorio i o odnosima sa Srbijom nakon, kako je navedeno u razgovoru, izborne pobjede studentske liste i odlaska Aleksandra Vučića.

Kazao je da očekuje nastavak dijaloga Prištine i Beograda.

"Građani su dali svoje. Pobijedila je studentska lista. Izbori su bili demokratski. Ono što očekujemo jeste nastavak dijaloga između Prištine i Beograda, između Kosova i Srbije", rekao je.

Prema njegovim riječima, taj dijalog je ranije bio prekinut iz više razloga, a jedan od njih bila je i institucionalna kriza na Kosovu.

"Nadam se i vjerujem u dijalog. Mislim da će doći do dijaloga, jer ukoliko sjednemo za pregovarački sto, sigurno će biti bolje za sve građane Kosova, a normalno i za Srbiju", zaključuje Demiri.

Ideja o kancelariji interesa u BiH

Jedna od konkretnih inicijativa o kojima je Demiri govorio odnosi se na otvaranje kancelarije interesa Kosova u Bosni i Hercegovini.

Kazao je da je o tome razgovarao i tokom susreta s Bakirom Izetbegovićem, ali i s drugim sagovornicima u Sarajevu.

"Radimo na tome da otvorimo kancelariju interesa, sličnu kancelariju kakvu imamo u nekim drugim državama, bez obzira na to što nas Bosna i Hercegovina nije priznala", kazao je.

Kao primjer naveo je Grčku.

"Grčka nas nije priznala, ali postoji velika saradnja s obzirom na to da Kosovo ima otvorenu kancelariju u Atini, a također i Grčka ima istu takvu kancelariju na Kosovu. Preko te kancelarije uspostavljaju se sve moguće veze", objašnjava Demiri.

Prema njegovoj ideji, takva kancelarija u Bosni i Hercegovini predstavljala bi mjesto preko kojeg bi se moglo raditi na obrazovanju, kulturi, ekonomiji i drugim oblicima saradnje.

"Mislim da bi to za sada bilo najbolje, jer bi to bila jedna prava adresa. Preko te kancelarije ostvarivali bismo sve te ciljeve", ističe.

Naveo je i da Ministarstvo za regionalni razvoj Kosova već ima uspostavljenu saradnju s nekoliko država.

"Kao ministarstvo potpisali smo saradnju s nekoliko država, kao što su Turska, Bugarska, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija. Uskoro ćemo potpisati memorandum o saradnji s Hrvatskom i Slovenijom, a sigurno da bismo to uradili i s Bosnom i Hercegovinom", rekao je Demiri.

Dodao je da bi, ukoliko formalni model saradnje ne bude moguć, trebalo pronaći drugi način.

"Ako ne može zvanično, onda bismo na bilo koji način imali tu saradnju. Bilo bi to itekako bitno za obje strane. Normalno je da bi i Bosna i Hercegovina imala sličnu kancelariju u Prištini i preko te kancelarije radili bismo na obrazovanju, kulturi i ekonomskoj saradnji", zaključio je Rasim Demiri.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama