Vijest o stavljanju ruskog nuklearnog oružja u stanje pripravnosti, bar sudeći prema komentarima na društvenim mrežama, uspaničila je građane širom svijeta. Tako i među Bosancima i Hercegovcima raste interesovanje za stanje atomskih i drugih skloništa i zaklona u BiH. Nadležni kažu, nema mjesta panici. No, ekipa N1 ipak je obišla pojedina skloništa na području Kantona Sarajevo (KS). Evo u kakvom smo ih stanju zatekli.

U sarajevskoj općini Novo Sarajevo jedan od mještana uvodi nas u sklonište koje se nalazi u sklopu zgrade. Sklonište broj 33. Nekada dom za stanovnike Grbavice. Sada, kako kaže Mustafa Krivošija, ne daj Bože da nam zatreba.

“Neposredno iza rata urađena je jedna manja sanacija u smislu krečenja i razvoda električne energije, ali sve to ne može da opstane dugo jer imamo problem podzemnih voda. I do danas više ništa nije urađeno, ono se svakodnevno, uslijed ovih voda i slijevanja ruinira, i osjećate taj vlažni zrak i stvarno jedna nezdrava atmosfera za iole duži boravak”, pojašnjava nam Mustafa Krivošija.

Voda do članaka i nesnosan miris

A ni u drugim sarajevskim općinama situacija nije bolja. Iako je općina Novi Grad posljednjih godina vršila sanaciju pojedinih skloništa, slika koju smo kod većine zatekli nije ugodna.

U jednom od skloništa trenutno je voda do iznad članaka, kažu građani, godinama je već tako, na zidovima se vide obrisi skuplja se voda i kanalizacija, na obrisima zidova i vidimo obrise vode koja je nekada dosezala i metar i po u visinu, smrad nesnosan se osjeti iz unutrašnjih prostorija, građani okolnih zgrada kažu često ovaj smrad osjete i sa prozora i balkona a mnoštvo otpada dočekalo nas je u samom ulazu u sklonište.

Tokom posljednjeg rata u BiH za Sarajlije skloništa su bivala dom 1425 dana. Skoro 30 godina poslije, to su skladišta, garaže, prodavnice, diskoteke. Kako bi se održala funkcionalnim, kažu nadležni, potrebna su velika sredstva, koja se tako nadoknađuju. No, da li se ta sredstva zaista koriste za te namjene?

“U većini slučajeva se to radi. Evo sad konkretno Općinu Centar ću navesti kao primjer, ja sam dobio izvještaj da je za jedno od skloništa, zaista nemojte da odajemo lokaciju, uloženo u posljednje vrijeme 100 hiljada maraka, na adaptaciju. Međutim, trend u svijetu, a evo vidite i u Ukrajini gdje se ljudi skrivaju tokom bombardovanja, to su metroi, to su podzemne garaže. Sve podzemne garaže u javnim objektima i tržnim centrima mogu poslužiti, odnosno ne daj Bože da se desi takva situacija, oni će svakako služiti u svrhu sklanjanja stanovništva”, pojašnjava nam Dževad Brkanić, iz Civilne zaštite Kantona Sarajevo.

Redovna i preventivna aktivnost

Naredba da se zajednički dijelovi zgrade koji bi se mogli koristiti kao sklonište, dovedu u funkcionalno stanje, dodaje Brkanić, redovna je aktivnost. Zbog krize u Evropi, preventivno to rade i drugi. Panike ne treba biti među stanovništvom. Tako kažu i stručnjaci.

“Ta odluka je donesena na osnovu Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija KS i na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara u slučaju prirodnih i drugih nesreća, znači ne možemo govoriti da je to sada neka isključivo sigurnosna mjera, kontramjera, ili da kažem i u nekom smislu odbrambena”, naglašava nam Safet Mušić, stručnjak iz oblasti sigurnosti.

U Federaciji BiH, od oko 56 hiljada skloništa i zaklona, tehnički je ispravno njih manje od 10 hiljada. U RS-u ih, prema ranijim podacima, ima oko 100, i mogu primiti oko 36 hiljada ljudi. Nove podatke iz Republičke uprave civilne zaštite nismo dobili.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad