Slavimo zaduženja. Reklamni spot SNSD-a u kojem vrh ove stranke govori o MMF-u, u negativnom kontekstu i opravdavaju zaduženje od 300 miliona evra, prodajom obveznica na Londonskoj berzi. U spotu se vlast hvali, a u realnosti su stvari mnogo drugačije.

Pojavio se novi reklamni spot SNSD-a. Govori o MMF-u, koji zadire u ustavno pravni poredak RS. Zbog toga se RS odlučila zadužiti na Londonskoj berzi, jer samostalnost se ne može uslovljavati novcem, poruka je Milorada Dodika.

Domaći dug

Kampanji su se pridružili i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, ali i ministar zdravstva RS. Prvi čovjek Vijeća ministara otvoreno protiv MMF jer je fond imao političke zahtjeve prema RS. BiH iako je prvi čovjek Vijeća ministara, ne spominje.

Spot prate grafike o javnom dugu entiteta RS koji ni sa posljednjim zaduženjem od 300 miliona eura neće preći 43 posto, što je mnogo niže u odnosu na region. No, ono što u spotu nije navedeno da će troškovi prodaje obveznica na berzi u konačnici iznositi preko 146,5 miliona KM, i još važnije da je svrha obveznica refinansiranje većine domaćeg duga u iznosu od 180 miliona eura i finansiranje planiranog budžetskog deficita od 178 miliona eura. Šta onda ostaje?

Spot je realiziran u okviru kampanje o samostalnoj RS, kako dodaje Nebojaša Vukanović da sakrije suštinu.

Iako je vladajuća elita u RS u nekoliko navrata poručila kako su na londonskoj berzi poslovale zemlje regiona i da je to odraz finansijske stabilnosti, treba podjsetiti na brojeve.

Nepovoljna kamata

Iako imaju istu kategoriju kreditnog rejtinga, Crna Gora se krajem 2020. godine zadužila na Londonskoj berzi za 700 milona eura po kamatnoj stopi od 2,875 posto na period od sedam godina, Srbija je prošle godine dobila kamatnu stopu od 3,375 posto na sedam godina obvznice vrijedne dvije milijarede eura što je tamanaošnja javnost ocijenila izueteno nepovoljnim kamatom.

Posljednji pregovori sa MMF-om nisu realizirani zbog elektronskog potpisa BIH i jedinstvenog bankarskog računa garađana koje su za Milorada Dodika i Zorana Tegeltiju prenos nadležnosti, iako je riječ o tehničkom pitanju u okviru reformi koje su ranije usaglašene od sviih predstavnika vlasti.