Reuters: Prebijanja, sajber napadi i prijetnje bacaju sjenu na Vučićevu Srbiju uoči izbora

Srpski aktivista Marko Marjanović vraćao se iz supermarketa u Beogradu kada su ga maskirani policajci ugurali u automobil i odvezli u podrum policijske stanice, gdje je dva dana držan u samici, pod jakim osvjetljenjem, uvod je u reportažu agencije Reuters.

Marjanović, popularni komentator na društvenim mrežama, na mreži X poznat pod pseudonimom Kristal Met Dejmon, i glasni protivnik dugogodišnjeg lidera Srbije Aleksandra Vučića, rekao je da je bio prestravljen i da mu to nije bio prvi put. Nekoliko dana prije toga, u augustu 2025. godine, policija je pretukla Marjanovića tokom antivladinih protesta, što on i njegov advokat opisuju kao dio kampanje čiji je cilj da ga ušutka.

Dok bivši predsjednik Vučić nastoji produžiti svoju dvanaestogodišnju vladavinu kandidujući se za premijera na izborima 25. oktobra, razgovori s aktivistima, studentima koji učestvuju u protestima i opozicionim političarima oslikavaju sve autoritarniju sliku ove balkanske zemlje, u kojoj su kritičari redovno izloženi prijetnjama, sloboda medija slabi, a korupcija raste.

„Koliko korupcije... Koliko uništavanja svega što bi ovdje trebalo i moralo da bude vrijedno. Neko mora da odgovara“, rekao je Marjanović, kojem su zbog njegovih objava u više navrata na duže vrijeme blokirani nalozi na društvenim mrežama. Jedna od tih objava sadržavala je broj telefona vršiteljice dužnosti predsjednice Srbije Ane Brnabić, koja je u to vrijeme bila predsjednica parlamenta.

Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) više puta su negirali optužbe za represiju i korupciju. Njegov kabinet i Ministarstvo unutrašnjih poslova nisu odgovorili na zahtjeve Reutersa za komentar povodom ovog teksta.

Sloboda medija na najnižem nivou, dok protesti jačaju

Vučić se suočava s najvećim političkim izazovom od dolaska na vlast: protestni pokret predvođen studentima, koji se razvio nakon pada nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, kada je 2024. godine poginulo 16 ljudi, sada na nedjeljnim izborima nastupa sa svojih 250 kandidata. Jedno istraživanje javnog mnijenja objavljeno ove sedmice pokazalo je da su studenti i SNS gotovo izjednačeni.

„Za sve vrijeme koliko je SNS na vlasti, nikada nije postojala tako dobra organizacija na toj prodemokratskoj strani društva. Što se (Vučić) više osjeća ugroženim, to pritisak više raste“, rekao je Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku.

Nakon što je krajem devedesetih godina bio ministar informisanja, u vrijeme kada je tadašnji predsjednik Slobodan Milošević nastojao ušutkati kritičare rata Srbije na Kosovu i kasnijih sukoba s NATO-om, Vučić je 2008. godine napustio ultranacionalističku Srpsku radikalnu stranku, a sada govori da želi da Srbija postane članica Evropske unije.

Međutim, pokazatelji napretka Srbije su se pogoršali.

Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2026. godinu, koji sastavljaju Reporteri bez granica (RSF), Srbija je zauzela 104. mjesto od 180 zemalja, što je njen najlošiji plasman do sada, ali i najgori u regionu EU i Balkana. Prema Indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International za 2025. godinu, Srbija je ostvarila najlošiji rezultat u posljednje dvije decenije.

Prema podacima Reportera bez granica, šestero srpskih novinara — uključujući četvero koji su ove godine napustili zemlju — nalazi se u egzilu zbog prijetnji njihovoj sigurnosti, motivisanih političkim napadima. Podaci Fondacije Slavko Ćuruvija, nevladine organizacije koja se bavi medijima, pokazuju da je Vučić tokom prvih devet mjeseci ove godine najmanje 182 puta verbalno napao novinare i medijske kuće.

Vučić je negirao da zastrašuje medije i tvrdi da nije ugasio nijednu medijsku kuću.

Međutim, iskusni novinari kažu da se situacija pogoršava. Veran Matić vodi komisiju za sigurnost novinara. U junu ga je jedan mladić napao i oteo mu telefon dok je snimao protest, a bio je izložen i uvredama na ulici. Matić za nasilje krivi Vučića, koji ga je javno izdvajao kao metu kritika. Reuters nije mogao potvrditi tu tvrdnju, a Vučićev kabinet nije odgovorio na pitanje o tome.

„Gotovo da ne prođe dan, gotovo da ne prođe sedmica, a da se ne dogode napadi, ne samo na mene već i na mnoge novinare“, rekao je Matić za Reuters.

Sajber napadi i špijunski softver

Članovi studentskog pokreta i drugi istaknuti Vučićevi protivnici također su bili mete sajber napada, navode organizacije koje prate stanje u ovoj oblasti. Organizacija za digitalna prava SHARE fondacija saopćila je u septembru da je 14 osoba bilo na meti naprednog špijunskog softvera.

Jelena Kontić, koja učestvuje u protestnom pokretu širom zemlje čiji je cilj smjena Vučića, rekla je da je u martu dobila obavještenje od kompanije Apple da je na njen telefon možda instaliran špijunski softver Pegasus. Naknadne forenzičke analize, uključujući one koje je provela kanadska organizacija za nadzor sajber sigurnosti Citizen Lab, potvrdile su to, dodala je.

„Imali su pristup čitavom vašem životu. Znali su kada treniram, kada spavam, kada jedem, kada pijem vodu, koliko vode pijem, šta jedem“, rekla je Kontić.

Sigurnosno-informativna agencija Srbije (BIA) nazvala je tvrdnje o umiješanosti države „trivijalnim senzacionalizmom“, dok je Brnabić u to vrijeme izjavila da studenti „apsolutno nisu“ bili špijunirani. Zvaničnici Ministarstva unutrašnjih poslova također su odbacili optužbe za sajber špijunažu.

Kontić, međutim, nije jedina. Dvojica srpskih opozicionih političara nedavno su bili mete moćnih alata za sajber špijunažu, prema navodima jednog od njih i izvještaju koji je Citizen Lab objavio u ponedjeljak.

Reuters nije mogao utvrditi ko je odgovoran za navodne infekcije uređaja špijunskim softverom. Izraelska kompanija NSO Group, proizvođač Pegasusa, saopćila je da svoj softver prodaje isključivo vladama.

Snimak zabilježio brutalno prebijanje

Prijetnje po sigurnost nigdje nisu očiglednije nego na ulicama, gdje demonstranti tvrde da je policija često koristila silu protiv mirnih protesta.

Dušan Radović, 26-godišnji arhitekta, pomagao je osobi koja je pala dok je policija u augustu prošle godine jurišala na grupu demonstranata u Valjevu, kada su policajci u opremi za razbijanje demonstracija počeli da ga udaraju pendrecima.

„Desetorica su me opkolila, šutirali su me, pljuvali, u jednom trenutku mi je jedan stao na glavu. Podigli su me, a zatim nastavili da me udaraju, tako da sam ponovo pao“, rekao je Radović za Reuters.

Prebijanje je zabilježeno na snimku čiju je autentičnost Reuters potvrdio. Prošla su dva mjeseca prije nego što je Radović mogao hodati bez šepanja.

Radović je bio među 25 osoba, od kojih su neke bile maloljetne, koje su te noći teško pretučene, prema nezavisnom izvještaju stručnjaka za sudsku medicinu dr. Đorđa Alempijevića.

„Povrede nisu posljedica izolovanih incidenata niti nužne samoodbrane policije, već ukazuju na jasan, organizovan i sistemski obrazac kaznene policijske brutalnosti i torture“, navodi se u izvještaju.

Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na pitanje o protestu u Valjevu i pomenutom izvještaju.

„Moja prva reakcija bila je bijes, bijes prema tim ljudima koji su sposobni za takvu surovost. Ali onda sam shvatio da se poslije ovoga ne mogu povući. Moram se boriti za pravdu i istinu“, rekao je Radović za Reuters.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad