Rezolucije mogu imati veliki značaj. Naprimjer, 757 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN). Posljednjih dana razne rezolucije o Bosni i Hercegovini, a bit će ih i u bliskoj budućnosti. Budućnost, za sada barem tako izgleda, teško da će one promijeniti.

Roterdam, Berlin, Washington – na mapi političkih tijela širom svijeta posljednjih dana je Bosna i Hercegovina. Usvajanje rezolucije o našoj zemlji u Bundestagu očekuje se krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca, nakon što odbori daju svoje mišljenje. A poruku koju šalje vrlo je jasna. Secesionizam u BiH nije prihvatljiv. No, za označene aktere Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH i Dragana Čovića, lidera HDZ-a, neprihvatljivo je što su se tu našli. Drugi su stava da spisak treba biti širi.

“Potpuno je jasno da Adis Ahmetović, zastupnik u Bundestagu, čiji su korijeni iz BiH i koji ima antisrpske stavove, ne vidi nikakav problem u izjavama Bakira Izetbegovića i stvaranju islamske države u BiH”, poručio je Dodik na Twitteru.

“Prvo mislim da je besmisleno, drugo, ne mislim da pomaže BiH, treće, zamislite da vi sjedite negdje u nekom parlamentu i onda identifikujete i govorite zašto je neko kriv, mišljenja je Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske.

“Mislim da je tamo nacionalizam koji je prisutan na sve tri strane, na srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj strani i da je to glavni problem”, smatra Josip Juratović, zastupnik u Bundestagu.

Problemima ove zemlje bavili su se jučer i evropski narodnjaci. Usvojena rezolucija poziva na hitnu izbornu reformu – tumačenja šta je donijela, razlikuju se o toga koga pitate.

“Bošnjačka strana ili SDA zahvaljuje svojim prijateljima što su razumjeli njihov stav, pa su to proglasili sinoć porazom predlagača, HDZ-a itd. Mislimo da smo dobili jednu uravnoteženu rezoluciju, koja je očuvala pažnju EPP-a oko toga, a u njoj je sve što je trebalo poziciji hrvatskog naroda u ovom trenutku”, naveo je Dragan Čović, lider HDZ-a BiH.

“Bilo kakve secesionističke akcije, koje izlaze iz ustavnih i zakonskih okvira, moraju prestati kako bi se omogućilo BiH da se posveti neophodnim reformama i dalje slijedi svoju EU perspektivu”, stava je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

A upravo bi put ka EU, odnosno, dobijanje kandidatskog statusa moglo otkočiti blokirane procese u zemlji, ponuditi jednu novu perspektivu – stav je analitičara. No, pojedini smatraju da bi to za domaće značio i kraj političkog puta.

“Kandidatski status BiH je jedan prioritet koji bi dao nekakav poticaj, prvo BiH kao jedinstvenoj državi, i na neki način bi, možda ne bi u prvo vrijeme zaustavio, ali makar bi prikočio Dodikove eskapade o izdvajanjima i secesionističke njegove najave, a i definitivno bi prekinuo sa hrvatskim očijukanjem sa mogućim trećim entitetom”, dodao je analitičar i novinar Vlado Vurušić.

“To je tipična igra u BiH, čime se sva trojica služe, da bi sve ostalo isto, da se ništa ne bi promijenilo, da BiH ne bi krenula na put ka EU, jer put ka EU za njih znači zatvor”, naveo je Juratović.

Put kojim se krećemo dugo i sporo i kome se za sada ne nazire početak kraja. Novi početak za BiH žele i u Washingtonu, odakle ohrabruju visokog predstavnika u njegovom radu, ali se i poziva na razvijanje cjelovite strategije za BiH.

Očuvanje mira ostaje prioritet svih, pa možda zbog toga godinama usvajaju rezolucije, koje drže pažnju na našim problemima, ali su tek deklarativna podrška ili osuda, koje ostavljaju prostor domaćim liderima da rade po starom, isprobanom receptu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad