Iako je namjena kazne da odvrati nekoga od činjenja prekršaja to u Bosni i Hercegovini nije slučaj. Potencijalnih ubica na bh. cestama nije malo. Višestruki počinioci saobraćajnih prekršaja sa neplaćenim kaznama u sistemu, ali i za volanom. Daju li novčane kazne efekta ili moraju biti oštrije? U Republici Srpskoj uvedeno elektronsko plaćanje istih odmah nakon počinjenog prekršaja. Nadležni, tvrde da je to samo jedno od rješenja.

Na banjalučkim cestama je novina da se kazna za saobraćajni prekršaj plati karticom i to odmah nakon njenog izdavanja. Na taj način će se šalteri i čekanje izbjeći, a budžet brže puniti.

“Građani i klijenti očekuju od nas brža, jednostavnija, efikasnija i sigurna rješenja plaćanja što je zapravo ovaj elektronski digitalni model”, istakao je Goran Babić, predsjednik Uprave NLB-a Banjaluka.

“Zbog nedostatka ovog sistema u nekom ranijem periodu mislim da skoro oko 40.000 prekršaja ima već nenaplaćenih kazni od naših građana koji nemaju prebivalište. To su uglavnom ljudi koji rade vani, gastarbajteri. Jedan od produženih kapaciteta ovog servisa nam daje mogućnost da prepoznamo i one koji imaju od ranije naplaćene kazne”, pojasnio je Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

U čemu ja apsolutni rekorder jedan građanin Sarajeva. Prema podacima Agencije za identifikciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) neslavno prvo mjesto nosi sa cifrom duga od 195.000 KM. No, iako su neplaćene novčane kazne prepreka do ličnih dokumenata i registracije vozila svjedoči se nekaženjenoj vožnji bez vozačke dozvole – svojih ili tuđih automobila.

“Samo po džepu, posebno alkoholičare”, “Samo po džepu , samo finansijski, to pomaže jedino”, mišljenja su pojedini građani.

Da ni narodski rečeno “udaranje po džepu” ponekad ne daje efekta, pokazuje podatak da vozači u BiH kada je u pitanju plaćanje novčanih kazni za saobraćajne prekršaje duguju i po nekoliko desetina miliona KM.

Zbog svega, nepoštovanje zakonskih propisa nameće potrebu za oštrijim kaznenim politikama. S tim saglasni i građani, ali resorni ministar, ipak, drugačijeg mišljenja.

“Morate voditi i računa o ekonomskoj moći vaših građana, međutim, kazna nije jedini problem u saobraćaju. Subjektivni faktor je ključan u saobraćajnim nezgodama, a dokazuje upravo ovo da smo preduzeli niz represivnih mjera a nismo uspjeli spriječiti broj saobraćajnih nesreća”, dodao je Karan.

A te nesreće upravp konstantno pune novinske članke. Na naslovnicama vrlo često nalaze se višestruki povratnici u činjenju saobraćajnih prekršaja. Kako ih u tome spriječiti? Trajno oduzimanje vozila – kazna je koja će zaboljeti, mišljenja su stručnjaci.

“Bila je procedura u Predstavničkom domu Parlamenta BiH da se te odredbe ugrade u zakon. To je negdje zastalo, tako da nemamo informaciju u kojoj je fazi. Inače, dobro bi bilo da se to usvoji što prije”, istakao je Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.

Kako bi se potencijalno smanjivao i broj prekinutih života u saobraćaju strah od rigoroznih kazni, potencijalno je rješenje prema mišljenju stručnjaka za bahate vozače. Za one koji to još nisu tu su kampanje kao prevencija. No, i na njima se nedovoljno radi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad