Danas se održava samit Brdo-Brijuni, na Brdu kod Kranja u Sloveniji.

Domaćin je predsjednik Slovenije Borut Pahor, a suvoditelj hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Učesnici su i ostali lideri inicijative: tri člana Predsjedništva BiH, predsjednici Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore, Kosova .

Ovim samitom biće obilježena 10. godišnjica procesa. Sastanak čelnika inicijative Proces Brdo-Brijuni povodom njegove 10. godišnjice planiran je prošle godine – prvo u proljeće, a zatim u zimu, ali je oba puta odgođen zbog epidemiološke situacije.

Sastanak lidera inicijative Proces Brdo-Brijuni, osim obilježavanja desete godišnjice inicijative, bit će i prilika za potvrdu i jačanje opredijeljenosti za nastavak procesa proširenja Evropske unije. Lideri će takođe moći razmjenjivati mišljenja o drugim aktuelnim pitanjima u neformalnoj atmosferi, navedeno je u programu skupa u Sloveniji.

Predsjednik Pahor je obavio razgovore sa svim liderima koji su uključeni u inicijativu. U danima koji su prethodili sastanku Brdo-Brijunskog procesa u Sloveniji, Pahor se sastao prošle sedmice sa predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, sa predsjednikom Republike Kosovo Vjosom Osmanijem, a posjetio je i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i albanskog predsjednika Ilira Meto. Predsjednik Pahor ranije se sastao s predsjednikom Republike Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim (krajem septembra prošle godine), a u martu ove godine sa sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradom Dodikom i članovima Predsjedništva BiH, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem.

Borut Pahor se želio dobro pripremiti za ovaj skup, s obzirom da Slovenija 1. jula preuzima predsjedavanje Savjetom EU.

“S članstvom u EU granice između zemalja postaju manje važne i nema potrebe da ih mijenjate. Iz povijesnog iskustva znamo da se granice nikada ne mijenjaju bez žrtava”, rekao je slovenski predsjednik prethodno u Tirani.

Danas se očekuje da će lideri usvojiti zajedničku deklaraciju upućujući snažnu poruku o važnosti procesa proširenja koji mora biti brži i ne fokusirati se samo na pojedine zemlje već i na čitav region Zapadnog Balkana. Dogovoreno je da će se lideri ovom prilikom sastati na vanrednom samitu bez stranog gosta. No, na osnovu interesa koji je predsjednik Francuske Republike izrazio u razgovoru s predsjednikom Pahorom, a zatim u pismu, Emmanuel Macron je tada pozvan na sastanak kao specijalni gost. Međutim, ovih dana francuski predsjednik Macron domaćin je važnog međunarodnog sastanka u Francuskoj i neće moći prisustvovati samitu Brdo-Brijunskog procesa. Dogovoreno je s njegovim uredom da datum sastanka Brdo-Brijunskog procesa neće biti odgođen i on će se pridružiti jednom od budućih sastanaka.

Brdo-Brijuni Proces dogodio se, prvi put, 2010. godine, ubrzo nakon potpisivanja arbitražnog sporazuma. Tadašnji slovenski premijer Borut Pahor i hrvatska premijerka Jadranka Kosor htjeli su svojim primjerom nadahnuti vođe Zapadnog Balkana za rješavanje bilateralnih pitanja i ubrzati integracije u Evropsku uniju.

Sinoć je današnjem sastanku prethodio susret Pahor i Milanović .

“Cilj nam je zaključiti kako napraviti korak naprijed za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana”, rekao je Pahor.

“Što prije i što jednostavnije, ukoliko je to moguće, da uđe u Evropsku uniju. Jer, to nam je svima u intereseu. To nije neka pretjerana mudrost”, dodao je Zoran Milanović.

Zanimljivo je da se uoči ovog, 10. samita Brdo- Brijuni, pojavio non paper, za koji se tvrdi da je njegov autor slovenački premijer Janez Janša o podjeli Bosne i Hercegovine, a o kojem su upoznate mnoge diplomate i visoki zvaničnici u Briselu. Također, indikativno, samo dan pred samit stigle su informacije njemačkog političkog magazina Zuerest, nepoznatog autora o još jednom non paperu koji kruži Balkanom. Riječ je o odnosima Srbije i Kosova, a dokument predviđa potpuni povratak Kosova pod suverenitet Srbije na 99 godina.

Slovenačka novinarka, Marta Razboršek za N1 kaže da se sve odnosi na ‘rečenicu Aleksandra Vučića upućenoj pri posljednjem susretu sa Pahorom da u skladu sa UN-om granice ostaju nepromjenjljive na Zapadnom Balkanu, što znači da je i Kosovo Srbija.’