![](https://n1info.ba/wp-content/uploads/2024/06/07/1717751242-2024-06-06T173500Z_937504573_RC2S58AC92BH_RTRMADP_3_RUSSIA-FORUM-PUTIN-LEADERS-750x500.jpg)
Analitičar Kurt Bassuener, osnivač Centra za demokratizaciju politike govorio je za N1 o utjecaju politike Donalda Trumpa koji je u drugom mandatu američkog predsjednika već donio niz šokantnih odluka. Poručio je i to da Bosna i Hercegovina nikad u trenutnom stanju neće ući u Evropsku uniju i NATO, ali je poručio da Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske nije uspjelo prvi put da mu se ukinu američke sankcije, ali da ne znači da neće drugi put.
“Standardni balkanski politički operativni sistem, sticanje društvene saglasnosti putem mobilizacije straha i patronaže, čini se da je u igri u Trumpovoj Americi”, bile su riječi koje je Bassuener rekao tokom Trumpovog prvog mandata. Zatim je rekao da bi tokom drugog mandata kao američki predsjednik Trump mogao biti još opasniji pa smo upitali našeg sagovornika kako komentariše njegove prve dane na ovoj ponovnoj funkciji?
“Uz svu moju bogatu maštu nisam mogao ni zamisliti kako će se sve brzo odvijati. Tek smo na devetom danu njegovog mandata i radi se o toj količini remećenja situacije u SAD-u. Za sve one koji su računali na nas i kalkulisali o politikama SAD-a sve je to poremećeno i čini se da on tako voli pregovarati da bi dobio prednost. Mislim da je šteta za kredibilitet Amerike kao međunarodnog aktera je vjerovatno sada već trajna. Ona je nanesena već u prvom, a tek je drugi mandat počeo nekih sedam dana i jednostavno ima mnogo primjera za to kada govorimo o teritorijalnoj ekspaniziji, otvorenom inauguralnom obraćanju novog američkog predsjednika protiv saveznika. Zaista smo sada na jednom drugačijem mjestu”, rekao je naš sagovornik.
O sankcijama Dodiku i ostalima
Bassuener smatra da mu oni koji su proslavljali Trumpovu pobjedu u Bosni i Hercegovini i regiji imaju nešto očigledno ponuditi.
“Postoji kontinuitet između Donalda Trumpa i Joea Bidena kada je riječ o pristupu Balkanu. To je nešto oko čega smo kolege i ja bili vrlo frustrirani. Mislili smo da će doći do neke nove procjene – BiH, Srbija, posebno te države koje su u žiži javnosti zbog litija itd. Imaju one šta ponuditi. Ostaje da se vidi kakva će biti politika. Jedina izjava koju do sada imamo od inauguracije je od visokog zvaničnika Richarda Grenella, a koja se odnosi na proteste u Srbiji. Bila je izjava glasnogovornice State Departmenta Tammy Bruce i pogledao sam Twitter 17. januara prije održavanja inauguracije, ali nema naznaka da će se promijeniti politika sankcija. Oni koji žele da im se ukinu sankcije, poput Milorada Dodika, će se veoma truditi i apelovati na to. Govorit će da su konzervativci u državi što je eufemizam onome što je koristio Viktor Orban. Prvi put mu nije uspjelo što ne znači da neće ovaj put. Da sam ja na njegovom mjestu pokušao bih”, mišljenja je Bassuener.
Taktičke igre RS: Lobiranje, sankcije i odnos prema Trumpovoj administraciji
Tammy Bruce, glasnogovornica State Departmenta 24. januara je na društvenoj mreži X objavila sljedeće: “Sjedinjene Američke Države osuđuju napore da se naruši mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu. Sankcionišemo finansijske omogućivače Milorada Dodika i osam pojedinaca zbog nepoštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma sa komemoracijama Republike Srpske”, iako su posljednje sankcije za saveznike Milorada Dodika bile početkom januara. Upitali smo Bassuenera kako i zašto se ovo desilo?
“Pokušao sam to da shvatim također i nemam za vas dobar odgovor. Kada sam pogledao taj službeni tvit iz State Departmenta, tvitovi su objavljeni 17. januara i nije mi baš jasno, dosad nije bilo odstupanja od izvršne naredbe koja je objavljena 8. januara i skupa je kao i svaka druga. U osnovi možete sankcionisati čitavo političko liderstvo Zapadnog Balkana sa takvim parametrima, možete ih primijeniti na sve, ja bih to iskreno volio vidjeti. Međutim, ne vidim naznake da će se to desiti, ali to je jedan alat koji svakoj administraciji omogućava značajnu polugu u tom smislu. Drugačije je od primjene sankcija, ali kada imate taj alat ne vidim razlog zbog čega bi ga oni odbacili. To bi im samo ograničilo opcije za budućnost. Za transakcijske svrhe isto tako da ne vidim da će se ta izvršna naredba ukinuti ako će je oni uopće primjenjivati”, ustvrdio je.
Analizirao je i jačinu dosadašnjih sankcija Dodiku i brojnim drugim osobama iz Republike Srpske.
“Mislim da su dosadašnje sankcije definitivno nanijele šansu Dodiku i ljudima iz njegovih bliskih krugova kao i ostalima kojima su uvedene, ali to je bila primarna meta i bilo je primjereno. Međutim, sankcije su korištene kao aplikacije za slanje poruka više nego kao alat da se promoviše neka trajna promjena i da se uvede odgovornost. Ne radi se samo o Americi, postoji jedna transatlantska konvergencija u tom smislu i vidimo to i u Srbiji. Radi se o tome da se svi u regiji gledaju kao neke tačke kojima treba upravljati. Mislim da je to jedna cinična procjena. Svi na Balkanu su plemena i studenti u Srbiji se trenutno protive i prkose tome i drugi su to ranije radili, ali lakše je iz upravljačke strukture to tako posmatrati. Ako imate transakcijski mentalitet onda vam olakšava da to pratite. Kada govorimo o efektima, nije došlo ni do kakve transformacije. Da bi se to ostvarilo potrebno je primijeniti druge alate pogotovo u sigurnosnom aspektu. Zbog toga tražimo da EUFOR ode u Brčko, da se ukloni secesijski narativ, da se smiri situacija. I onda počinjemo razgovarati kako bi građani BiH željeli da se upravlja ovom državom jer bh. zvaničnici imaju nula kredibiliteta kod svojih građana trenutno. Nažalost, ne mislim da su Zapad i Amerika jedini koji tako agresivno primjenjuju sankcije i da se to posmatra na taj način”, naglasio je Bassuener.
Šta će biti sa državnom vlasti u BiH?
Komentarisao je i razlaz Trojke i SNSD-a iz državne vlasti.
“Ne smatram da je loše da je Dodik van vlasti, a da li će to biti veliki i pozitivan korak naprijed u pravcu vlade u koju će građani imati povjerenje – ne vjerujem. To je jedan temeljni operativni sistem, ustavni odgovor, socijalno pitanje i većina aktera iz vana sve što mogu učiniti je da stvore povoljno okruženje. I mi smo to ranije radili. Kada sam došao ovdje 2005. godine niko nije govorio o novom sukobu jer pretpostavlja se da ako to neko pokuša da će mu biti posljednje što će uraditi. I zakonski i pravno još imamo tu moć. Nismo manje moćni, ali nam je kredibilitet umanjen i smanjili smo nadu građana jer smo odustali od pokušaja da pomognemo ovoj državi da funkcioniše. Pokušali smo da učinimo da bolje funkcioniše i mislim da, regionalno govoreći, ali i u kontekstu BiH, ljudi su se mobilizirali preko etničkih linija što smo vidjeli tokom borbe Pravde za Davida, za Dženana i vidjeli smo regionalnu solidarnost u Vukovaru za ono što predvode studenti u Srbiji. Mislim da je to jedina nada koju vidim na horizontu. Ne vidim nikakvu nadu od Zapada”, naglasio je Bassuener.
Na pitanje da li se ideali i borba iz Srbije koja se trenutno odvija na ulicama mogu prenijeti na područje BiH, Bassuener je rekao:
“Mislim da se ljudi trenutno više slažu oko onoga što ne žele nego o onome što žele. Naprimjer, BiH je po prirodi socijaldemokratska država vezano za zdravstvo, obrazovanje itd. Međutim, nema pravih socijaldemokratskih stranaka u pogledu njihovog funkcionisanja i politika i niko ne pokušava da bude jednostavno neki akter na nivou cijele države. To bi moglo biti neko vezivno tkivo. Većina ljudi želi živjeti sa dostojanstvom. Polovina Istočnog Sarajeva je vjerovatno, a ako nisu trenutno, na putu su u Sarajevo na posao i nikad nisam čuo da su se desili neki međuetnički problemi zbog toga. Na nekom popularnom nivou ja imam više povjerenja u Bosance nego u Amerikance. Mislim da ste manje podijeljeno društvo od američkog trenutno, ali vaš sistem ne dozvoljava da to nekako metastazira u vladu za koju će ljudi misliti da ih zaista predstavlja i to je ono što se treba promijeniti. Ti ideali postoje na nekom latentnom nivou, ali tek treba da se desi mobilizacija oko zajedničke vizije. I u Srbiji je tako, još se radi o nekoj antiagendi, raspoloženje je pozitivno, ali jednostavno kod pobuna morate znati šta želite i u tome je suština u cijeloj regiji”, poručio je Bassuener.
Evropski put BiH
Na kraju je govorio o evropskom putu BiH i o tome da li je naša zemlja udaljenija ili bliža Evropskoj uniji nego je bila.
“Ne mislim da je propuštena prilika govoreći u smislu onoga što su zamislili, međutim, mislim da postoje šire implikacije. Konkretno, govorilo se o tome da se EUFOR može ojačati trupama koje Evropa ima, govorili su da je Zapadni Balkan jedino mjesto na planeti gdje Evropa može biti odlučan akter. Oni to ne mogu biti ni sa svojim istočnim kandidatima zbog razmjera rata u Ukrajini, to je ogroman rizik i Trumpova administracija je stavila Evropu u veoma loš položaj zbog toga. Realnost je da trenutna BiH nikad neće ući u EU i NATO. To nije popularna izjava, međutim, za NATO vi imate sigurnosne garancije za to, ali one nisu dostojne, a jedini način da BiH uđe u EU je da ima funkcionalan i odgovoran sistem vlasti sa vladavinom prava”, zaključio je Bassuener.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare