Samit UN-a o klimatskim promjenama otvoren je u Egiptu upozorenjem da naša planeta "šalje signal uzbune". Započeti su dvosedmični pregovori između zemalja o poduzimanju aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena u Sharm el Sheiku. Sat otkucava i mi smo u borbi naših života i gubimo

Terminologija klimatskih promjena:

U priči o klimatskim promjenama, mnogo puta smo čuli o emisijama stakleničkih gasova, ugljen dioksidu, neto nuli i drugim terminima, stoga ćemo se podsjetiti šta oni predstavljaju.

Emisije stakleničkih gasova predstavljaju oslobađanje gasova koji uzrokuju klimatske promjene – preko efekta staklene bašte koji zadržava sunčevu toplotu u atmosferi, što zagrijava samu atmosferu.

Ugljen dioksid (CO2) koji se oslobađa sagorijevanjem fosilnih goriva najvažniji je gas staklene bašte.

Metan je drugi prirodni gas koji se oslobađa upotrebom gnojiva, oslobađaju se u manjim količinama, ali ima snažniji efekat zagrijavanja.

Neto nula: Jednostavno rečeno, postizanje neto nule znači doći do tačke u kojoj ne povećavate količinu stakleničkih gasova u atmosferi.

To se može postići smanjenjem emisija stakleničkih gasova što je više moguće i balansiranje svih preostalih uklanjanjem ekvivalentne količine – bilo prirodnim putem, poput drveća, koje apsorbira CO2, ili korištenjem tehnologije.

Mnoge zemlje, poput Velike Britanije, postavile su ciljeve dostizanja neto nule do 2050. godine.

NDC: Nacionalno određeni doprinosi su u srcu Pariškog sporazuma. To su obaveze svake zemlje da smanji sopstvene nacionalne emisije.

Predsjednik Egipta, Abdel Fattah El-Sisi je dao uvodnu riječ na samitu COP27.

On kaže da je grad u kojem se održava konferencija, Sharm el-Sheik, prvi egipatski grad koji je prošao kroz početke zelene revolucije, prenosi BBC.

Dodaje da svi dijelimo jednu planetu, jednu budućnost, jedan cilj i jednu nadu – ali kaže da se svijet suočava s “jednom katastrofom za drugom” i “planeta je danas postala svijet patnje”.

Kako Sisi navodi, ljudi širom svijeta žele “brzu, konkretnu implementaciju” akcija za smanjenje emisija kako bi se garantiralo finansiranje “zemlja u razvoju koje danas više od drugih pate od posljedica ovih kriza”.

Naime, jedna od tema koje su se našle u govorima svjetskih lidera na ovogodišnjem COPu jeste problem posljedica koje trpe zemlje u razvoju, a koje nisu ni blizu odgovorne za klimatske promjene koje se dešavaju.

Siromašni jug snosi odgovornosti bogatog sjevera i plaća visoku cijenu ponajviše u velikim prirodnim katastrofama koje su ih zadesile tokom godina.

Uprkos svim izazovima i teškoćama, ima tračaka nade, dodaje on.

“Jer čovječanstvo sigurno može biti pravedno prema onima koji nisu odgovorni za posljedice koje proizvode toliku patnju”, navodi Sisi.

On tvrdi da svaka vlada mora raditi u mjeri u kojoj je sposobna da pruži rješenja.

Egipat je postavio ambiciozne ciljeve u pogledu klimatskih promjena i “odlučan” je da ubrza svoje korištenje zelenih resursa i ekonomiju s niskim emisijama ugljika, kaže on.

Glavna poruka njegovog govora bio je imperativ “IMPLEMENTACIJA! IMPLEMENTACIJA! IMPLEMENTACIJA!” aludirajući na pokretanje akcija za rješavanje klimatskih problema koje su se trebale aplicirati još od Pariškog sporazuma iz 2015. godine.

“Nema vremena za povlačenje, nema prostora za oklijevanje”, kaže Sisi dodajući da je ovo “jedinstven historijski trenutak” u kojem zemlje širom svijeta mogu ispuniti svoje obaveze i ostvariti svoje ciljeve.

Svoj govor je završio apelom da se okonča rat u Ukrajini.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je bio sljedeći na sceni.

„Sat otkucava i mi smo u borbi naših života i gubimo”, izjavio je.

Guterres navodi da emisije stakleničkih gasova nastavljaju rasti, globalne temperature stalno rastu, a naša planeta se brzo približava prekretnici koja će klimatski haos učiniti nepovratnim.

Borba za klimatske promjene bit će pobjeda ili poraz u narednih 10 godina ukoliko ne počnemo sa akcionim planom.

“Na autoputu smo do klimatskog pakla s nogom i dalje na gasu”, dodao je generalni sekretar UN-a te da su rat u Ukrajini i drugi sukobi imali “dramatične posljedice” širom svijeta, ali “ne možemo prihvatiti da naša pažnja nije usmjerena na klimatske promjene”.

Guterres nastavlja govoreći da nema prilagođavanja rastućim katastrofalnim događajima koji uzrokuju patnju širom svijeta. Naglašava da se gubitak i šteta “više ne mogu gurnuti pod tepih”.

Zemlje u razvoju koje su najmanje doprinijele klimatskoj krizi zaslijepljene su utjecajima “za koje nisu imale upozorenje niti sredstva za pripremu”.

Guterres poziva na univerzalni sistem ranog upozoravanja u roku od pet godina i na to da vlade oporezuju neočekivanu dobit kompanija za proizvodnju fosilnih goriva.

“Hajde da taj novac preusmjerimo ljudima koji se bore s cijenama hrane i energije, te zemljama koje trpe gubitke i štete uzrokovane klimatskom krizom”, dodaje on.

Zanimljiva je bila poruka koju je uputio prisutnima: “Imamo i novac i tehnologiju da ovo popravimo. Uradimo to!”

Najviše bi trebali da plate oni koji najviše zagađuju

Predsjednik Senegala i predsjednik Afričke unije Macky Sall, se također obratio prisutnima na samitu.

Obraćajući se prisutnim liderima, delegatima i ambasadorima, on je rekao da je COP27 prilika i za razvijene zemlje i za zemlje u razvoju da ili “učine historiju” ili “budu žrtva historije”.

On kaže da je Afrika sila koja pokreće niskougljični razvoj, uprkos činjenici da taj kontinent doprinosi manje od 4% globalnih stakleničkih gasova.

Dodaje da su “oni koji najviše zagađuju” ti koji “treba da plate najviše kako bi našu planetu sklonili sa ovog kolosijeka klimatske krize”.

Bogatije zemlje treba da plate za gubitak i štetu koju su pretrpeli oni koji su najviše pogođeni klimatskim promenama, rekla je klimatska aktivistkinja Mitzi Jonelle Tan.

Tan, koja je međunarodni portparol Omladinskih zagovornika klimatskih akcija Filipina, kaže da su globalni sjever, multinacionalne kompanije i industrija fosilnih goriva izazvali “razaranje” u životima mnogih širom svijeta.

“Ljudi na globalnom jugu, poput Filipina, već najviše pate od klimatske krize i moraju da plate za to”, dodaje ona.

Nadalje, dvije ukrajinske aktivistice za klimu govorile su mi zašto su doputovale u Egipat na ovaj samit.

Ruska invazija na Ukrajinu razotkrila je evropsku “ovisnost” o fosilnim gorivima, objašnjavaju Viktoriya Ball i Valeriia Bondarieva.

Velika upotreba ruske nafte i gasa od strane Evrope značila je da su čak i tokom rata u Ukrajini milijarde eura isplaćene Rusiji kako cijene energije variraju.

“Želimo da zemlje okončaju slijepo finansiranje sukoba putem novca od fosilnih goriva”, kažu one, pozivajući Evropsku uniju da stavi embargo na sva ruska fosilna goriva i “potpuni izlazak sa ruskih energetskih tržišta”.

Na samitu je prikazan emotivni video zemalja koje su samo ove godine pogođene velikim prirodnim katastrofama uzrokovanim klimatskim promjenama, među njima su: Madagaskar, Oman, Francuska, Sudan, Bangladeš, Nigerija, Kanda, Ruanda, Indija, Pakistan, Bolivija, Florida (SAD), Kolumbija, Mozambik, Grčka, Egipat, Irak, Malezija, Texas (SAD) , Kenija i druge sa velikim materijalnim i ljudskim gubicima.

Podsjećamo, na COPu su prisutne zemlje koje su potpisale originalni klimatski sporazum UN-a 1992. godine.

COP27 je 27. godišnji sastanak UN-a o klimi, a održava se u Sharm el-Sheiku od 6. do 18. novembra.

Svijet se zagrijava zbog emisija koje proizvode ljudi, uglavnom iz sagorijevanja fosilnih goriva poput nafte, plina i uglja.

Globalne temperature su porasle za 1,1C i idu ka još 1,5C, prema klimatskim naučnicima UN-a, Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC).

Ako temperature porastu za 1,7 do 1,8 C iznad nivoa iz 1850-ih, IPCC procjenjuje da bi polovina svjetske populacije mogla biti izložena toploti i vlazi opasnoj po život.

Kako bi to spriječile, 194 zemlje potpisale su Pariški sporazum 2015. godine, obećavajući da će “nastaviti napore” da ograniče porast globalne temperature na 1,5C.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad