Prema aktuelnom stanju, u Domu naroda FBiH je 58 delegata - po 17 iz reda konstitutivnih naroda, te 7 iz reda ostalih. Izmjenama visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, broj delegata se povećava na 80, po 23 iz reda konstitutivnih i 11 iz reda Ostalih. Birali bi se iz kantonalnih skupština, po jedan iz svih klubova, a ostali bi se birali prema broju stanovnika iz kantona, na osnovu popisa iz 2013.

“Schmidt dio obavještajne operacije ‘Kula’ koja je usmjerena protiv BiH”

Upravo ovaj dio je sporan za većinu stranaka iz FBiH i smatraju da se izbor delegata mora voditi popisom iz 1991. godine jer aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma nikada nije proveden do kraja. Schmidt je za svoju odluku, poručuju upućeni, sigurno dobio od SAD-a i Velike Britanije. Drugi idu korak dalje, radi se o akciji “Kula” koja se spominjala još u januaru, kada je rečeno da ima za cilj rušenje ekonomskog sistema BiH. Schmidt je neko, kaže Zijad Bećirović, ko dolazi iz desničarskog miljea.

“Christian Schmidt je dio te operacije. Samo se postavlja pitanje da li je svjesno ili nesvjesno uvučen u to. Iz ovoga što je uradio sada kao Visoki predstavnik nametanjem odluka, očito je da se radi o njegovoj svjesnoj ulozi u obavještajno operaciji “Kula” koja se kooordinira iz Budimpšete i koja je usmjerena protiv BiH”, kazao je Bećirović.

Adis Ahmetović, poslanik SPD-a u Bundestagu kazao je kako “političke akcije njemačkog visokog predstavnika nisu samo naštetile reputaciji OHR-a i na taj način BiH, nego posebno i Njemačkoj”.

“Napraviti izmjene Ustava entiteta FBiH i izbornog zakona na sveti dan demokratije, bez informisanja stanovništva unaprijed, je globalno bez presedana te, štaviše, nekompatibilno sa smjernicama OSCE-a”, rekao je Ahmetović.

Schmidt nema podršku?

Evidentno je da Schmidt nema podršku iz svoje matične zemlje. Nema ni iz dijela EU koja ga poziva na očitovanje. No ima iz dijela EU, odnosno Hrvatske koja ga hvali da je pokrenuo stvari sa mrtve tačke

“Mi podržavamo napore i odluke nametnute od visokog predstavnika Christiana Schmidta. Mislimo da je to dobra baza za daljnje izborne reforme koje se moraju nastaviti”, rekao je Gordan Glirć Radman, ministar vanjskih poslova Hrvatske.

Za Shmidtovu odluku su očekivano i stranke okupljene oko HDZ-a, odnosno HNS-a. No nisu svi, ako govorimo o hrvatskim strankama iz Hercegovine.

“Ovom odlukom, ako se uđe u suštinu i sadržaj same odluke, bošnjačka politička elita dobija ogromni politički paket kojim može da blokira i diktira sve procese u FBiH”, rekao je Slaven Raguž, predsjednik HRS-a.

Danima u glas stranke sa sjedištem u Sarajevu upozoravaju da će odluka Schmidta biti pogubna po dalje funkcionisanje BiH. Nije uvažio presude Evropskog suda za ljudska prava, niti je vodio računa o drugom entitetu.

“Dakle konkretnog poteza kojim bi efektno odgovorili na ovo, nema. Naš odgovor je da iste stvari treba uraditi i u RS, prije svega. Visoki predstavnik nije Visoki predstavnik za Federaciju, nego za cijelu državu”, rekao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović 09. oktobra ove godine.

Edin Forto, predsjednik Naše stranke tvrdi kako nisu ćutali.

“OHR je ustanova koja ima pravo da nameće zakone i oni kada urade nešto što se nama sviđa, mi to pozdravimo. (…) Nismo ćutali. Mi smo više puta ponovili da nam se ne sviđa dalja etnifikacija”, rekao je Forto.

Uzburkao javnost u BiH i duhove u Briselu

Tek apelacija Ustavnom sudu Željka Komšića treba da ili dodatno zakomplikuje ili riješi određena pitanja u Ustavu FBiH, jer, kaže Komšić, Schmidt u svom rješenju o formiranju izvršne, odnosno zakonodavne vlasti u FBiH, koristi dva različita popisa. To je, poručuje prošle sedmice Komšić, paradoks.

Visoku predstavnik u BiH uzburkao je javnost, a uzburkao je i duhove u Briselu koji ga pozivaju da obrazloži svoju odluku iz Izborne noći. No, nema naznaka kada će tamo na raport. Znamo da će ove sedmice u Beč. Možda u nastavku i skokne do Brisela.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad