Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je u ekskluzivnom razgovoru za AFP na sve veći utjecaj Rusije u našoj zemlji, istaknuvši kako Vladimir Putin ne bi smio imati posljednju riječ na putu BiH ka članstvu u Europskoj Uniji.

“Ne bismo trebali dati (Vladimiru Putinu) posljednju odluku o tome ima li Bosna i Hercegovina put ka europskim integracijama”, naglasio je Schmidt, dodavši kako je potrebno rješavati probleme, a ne “proglašavati ih normalnim”.

Kako piše francuska novinska agencija, Schmidtov komentar dolazi u trenutku kada se nalazi u sukobu s Miloradom Dodikom, predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska i dugogodišnjim saveznikom Kremlja, kojem se sudi zbog nepriznavanja odluke Schmidta i Ustavnog suda BiH.

Dodik je, podsjeća se, odbio priznati Schmidtov autoritet nakon što su Rusija i Kina odustale od podrške njemačkom diplomati na poziciji visokog predstavnika.

Schmidt je prošle godine poništio dva zakona koja je usvojila Narodna skupština RS, a kojim se odbija priznavanje njegove pozicije i najvišeg suda u zemlji. Dodik se usprotivio odluci, obećavajući da će se boriti protiv optužbi na suđenju koje, ističe AFP, označava potencijalnu prekretnicu za poslijeratnu BiH.

Veze s Kremljem

Izvan suda, Dodik se se nastavlja razmetati svojim vezama s Moskvom.

Prošlog mjeseca predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin odlikovao je Dodika Ordenom Aleksandra Nevskog, jednim od najvećih ruskih odličja, tiokom posjete toj zemlji.

Schmidt i drugi upozorili su da veze s Moskvom riskiraju daljnje rasplamsavanje napetosti u regiji nakon ruske invazije na Ukrajinu.

“Ne bih isključio da dio strategije dolazi direktno iz Moskve”, rekao je Schmidt o Dodikovim nedavnim potezima, osudivši “antieuropsko ponašanje političara” i njegove “bliske odnose” s Putinom.

Schmidtovi komentari dolaze uoči sljedećeg sastanka Europskog vijeća, koji će vjerovatno biti posljednja prilika za otvaranje pregovora o članstvu u EU s Bosnom prije europskih izbora u junu.

BiH je službeni kandidat za članstvo u EU od 2022., ali mora provesti niz velikih reformi prije otvaranja pristupnih pregovora.

Do sada su vlasti uspjele usvojiti zakon protiv pranja novca koji podržava Brisel, ali se tek treba uhvatiti u koštac s osjetljivijim reformama pravosuđa, piše AFP.

U ponedjeljak je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock upozorila da odgađanje pristupanja EU za zemlje Zapadnog Balkana riskira da ih ostavi otvorenima za rusku “infiltraciju”.

“Ne možemo dopustiti nikakve sive zone u Europi i zajedno moramo učiniti sve što možemo kako bismo zaštitili bokove koje Rusija može koristiti za destabilizaciju, dezinformacije i infiltraciju”, rekla je uoči posjeta Balkanu.

O ovlastima visokog predstavnika – “Da i ne”

Nefunkcionalan administrativni sistem stvoren prema Dejtonskom paktu koji zemlju dijeli na dva tijela, Federaciju BiH i Republiku Srpsku, dosad je upravljao zemljom. Kako bi pomogao u upravljanju tim složenim sistemom, visoki predstavnik uživa široke ovlasti, uključujući nametanje ili poništavanje zakona i otpuštanje izabranih dužnosnika.

Schmidt je branio svoje ovlasti rekavši da podupiru i pomažu “lokalne vlasti u razvoju funkcionalne države”.

Upitan dokazuju li široke ovlasti nesposobnost bh. političara, Schmidt je poslao različite signale.

“Kao diplomat, vjerojatno bih rekao i da i ne. Kao političar, moram reći da, postoji problem”, podvukao je.