"Mandić je zaključao parlament": Crna Gora ne može u EU bez jasnog odnosa prema prošlosti

Inicijativa za smjenu Andrije Mandića pokrenuta je nakon što je predsjednik crnogorskog parlamenta i Nove srpske demokratije uputio saučešće porodici ratnog zločinca Ratka Mladića.

Šahman kaže da je takav potez u značajnom dijelu crnogorske javnosti doživljen kao odavanje počasti onome što je Mladić radio tokom rata u Bosni i Hercegovini i regionu:

"Nakon smrti ratnog zločinca Ratka Mladića, predsjednik parlamenta Crne Gore i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić uputio je saučešće njegovoj porodici. To se kod većinskog dijela Crne Gore, odnosno dobrog dijela javnosti, smatralo odavanjem počasti za sve ono što je ratni zločinac Mladić uradio na prostoru prije svega Bosne i Hercegovine, a onda i cijelog regiona tokom rata devedesetih godina."

Za inicijativu 35 potpisa, ali nije bilo kvoruma

Zbog toga je, objašnjava, u crnogorskom parlamentu pokrenuta inicijativa kojom se poslanicima željela pružiti prilika da se izjasne o odnosu predsjednika parlamenta prema ratnim zločinima i događajima iz devedesetih godina.

Šahman podsjeća da Mandić nije nepoznata politička figura ni u Crnoj Gori, ni u regionu, niti međunarodnoj zajednici.

Prema njegovoj ocjeni, Mandić je s pozicije predsjednika parlamenta svoje privatne i stranačke stavove u više navrata predstavljao na način koji ostavlja utisak zvaničnih stavova Crne Gore.

"On je predsjednik najvišeg zakonodavnog doma, učestvuje u vlasti s važnih pozicija. Njegova politička organizacija ima važne resore u Vladi Crne Gore, tako da se radi o političkoj ličnosti zbog koje je bilo važno testirati kako se poslanici u crnogorskom parlamentu odnose prema ovom pitanju", ističe Šahman.

Inicijativu je, prema njegovim riječima, potpisalo 35 poslanika, prvenstveno iz opozicije, dok je u danima prije sjednice bilo najava da bi je mogli podržati i pojedini nezavisni poslanici.

Međutim, da bi se o toj tački dnevnog reda uopće raspravljalo, bilo je potrebno prisustvo najmanje 41 poslanika.

Kvoruma nije bilo, pa sjednica nije ni održana.

Šahman tvrdi da su koalicioni partneri Andrije Mandića nedolaskom u parlament omogućili da do rasprave ne dođe.

"Možemo slobodno kazati da je Andrija Mandić jučer zaključao parlament, da nije bilo moguće provesti jednu demokratsku proceduru koja je uobičajena u svim zemljama. Ako 35 poslanika, a to nije mali broj s obzirom na to da crnogorski parlament ima 81 poslanika, želi da se razgovara o toj temi i da se na demokratski način odluči, to je prosto onemogućeno", smatra Šahman.

"Ne možemo prema EU bez suočavanja s prošlošću"

Šahman je mišljenja da se napredak Crne Gore prema Evropskoj uniji ne može odvojiti od odnosa države prema događajima iz prošlosti.

Podsjeća da je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kao i na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici.

"Ne možemo dalje ići prema Evropskoj uniji ukoliko se jasno ne suočimo s onim što je bila naša prošlost. Mi moramo, na bazi argumenata, istorijskih činjenica i svega onoga što su fakti prošlosti, da se suočimo s tim", kaže Šahman.

Prema njegovim riječima, prvi čovjek crnogorskog parlamenta trebao bi poštovati dokumente koje je upravo ta institucija usvojila.

"U Srebrenici se dogodio genocid. Podsjećam da je crnogorska Skupština usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i on kao prvi čovjek treba da poštuje tu rezoluciju. Imamo i rezoluciju Ujedinjenih nacija koja nas obavezuje na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Sve su to stvari koje predstavljaju civilizacijski odnos koji bi trebalo da imamo prema tom pitanju", ističe.

On tvrdi da Mandić takvim porukama nastoji zadovoljiti vlastito biračko tijelo.

"On Ratka Mladića smatra herojem, a ne zločincem. Jučer je onemogućeno da se raspravlja o tom pitanju i uskraćeni smo za jednu diskusiju u parlamentu, što je, čini mi se, antievropska tekovina", kaže Šahman.

Očekivao snažniju reakciju Evropske unije

Govoreći o reakcijama iz Bruxellesa, Šahman kaže da je očekivao snažniji odgovor institucija Evropske unije.

Podsjetio je na poruke Evropske komisije i pojedinih zastupnika u Evropskom parlamentu da glorifikacija ratnih zločinaca nije u skladu s vrijednostima kojima bi zemlje kandidati trebale težiti.

"Iskreno sam očekivao snažniju reakciju. Oni koji glorifikuju ratne zločince i nemaju jasan odnos prema ratnim zločinima moraju znati da to nisu rekle ni Bosna i Hercegovina, ni Crna Gora, ni neki mediji. To su rekle međunarodne institucije. One u Hagu su presudile i dale jasan stav po tom pitanju", kaže Šahman.

Ako Crna Gora zaista želi postati članica Evropske unije, dodaje, mora poštovati takve presude i vrijednosno se prema njima odnositi.

"Nije dovoljno deklarativno staviti nešto na papir. Takve odluke obavezuju i parlament Crne Gore i sve državne institucije. Bojim se da nam nekada Evropska unija služi samo kao pamflet za pokrivanje nekih naših ličnih stvari i partijskih stavova, a da govorimo o nekakvom pomirenju koje ti političari očigledno ne žele", smatra Šahman.

Naglašava da pojedinci i zajednice mogu imati različite političke i vrijednosne stavove, ali da zvanični stav države mora biti jasan.

"Ovo pitanje nije pitanje samo jednog čovjeka ili jednog političara. To je mnogo šire pitanje. Jučer smo trebali imati implementaciju svega onoga što je zvanični stav Crne Gore prema ovom pitanju i to se, nažalost, nije desilo", ističe.

"Parlamentarna većina pala je na ispitu demokratije"

Šahman je kritikovao i činjenicu da, prema njegovim riječima, novinarima nije omogućeno da uđu u salu i utvrde koji su poslanici prisutni.

"Rekao bih da su parlamentarna većina koja se nije pojavila i predsjednik parlamenta jučer pali na jednom ispitu demokratije, ne dozvolivši da se o tome raspravlja, kao ni medijima da uđu u salu i vide ima li kvoruma, ko je došao od poslanika, a ko nije", kaže.

Dodaje da političke strukture koje se pozivaju na evropske vrijednosti moraju takvo opredjeljenje pokazivati i u praksi.

"Ne možemo u Evropsku uniju bez jasnih stavova prema onome što se dešavalo u prošlosti. Ne možemo s ljudima koji s najviših državnih funkcija glorifikuju ratne zločince. To je civilizacijski i vrijednosni odnos prema tom pitanju", ističe Šahman.

O vezama Mandića s Beogradom i Banjalukom

Govoreći o političkim vezama Andrije Mandića, Šahman kaže da nije tajna da predsjednik crnogorskog parlamenta ima kontakte s Beogradom i Banjalukom.

Podsjeća i na njegove ranije političke poruke.

"On redovno svake godine 9. januara čestita dan manjeg bosanskohercegovačkog entiteta koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim", navodi Šahman.

Dodaje da je Mandić političar koji je već decenijama prisutan na političkoj sceni i čiji su stavovi dobro poznati javnosti.

"On je čovjek koji sarađuje i s nekim desničarskim organizacijama. Prije samo pet ili šest godina u parlamentu je iz opozicionih klupa pozivao svoje ratne drugove da otkopaju svoje oružje. Njegov narativ je uvijek bio usmjeren protiv onoga što su interesi manje brojnih naroda u Crnoj Gori, prije svega bošnjačke i albanske zajednice", tvrdi Šahman.

Zbog toga, dodaje, ne smatra vjerodostojnim Mandićevo predstavljanje kao političara pomirenja.

Posebno problematičnim vidi odnos Mandićevih koalicionih partnera prema njegovoj politici.

"Ono što nas brine jeste što su se njegovi koalicioni partneri, među kojima su i građanske i manjinske stranke, Bošnjačka stranka i albanske partije, čini mi se, sve više približili njemu. Zajednički čine parlamentarnu većinu i mislim da to nije dobro za sve ono čemu stremimo", kaže Šahman.

Prema njegovim riječima, država mora imati jasan stav prema prošlosti, nezavisno od nacionalne pripadnosti pojedinih zajednica.

"Moramo imati jasan i nedvosmislen stav kao država po tom pitanju, ne kao srpski, bošnjački, albanski, crnogorski ili bilo koji drugi narod, već kao država Crna Gora", naglašava.

Treća inicijativa za smjenu

Šahman kaže da ovo nije prvi put da se u parlamentu pokreće pitanje Mandićeve smjene.

"On već treći put preživljava inicijative u parlamentu da bude smijenjen s te pozicije, uvijek nalazeći neke razloge i pozivajući se na demokratske tekovine", navodi.

Prema njegovoj ocjeni, političke snage koje se protive takvom djelovanju trebaju raditi na tome da političari s takvim stavovima u budućnosti ne predstavljaju zvaničnu politiku Crne Gore.

Crna Gora i put prema Evropskoj uniji

Govoreći o evropskim integracijama, Šahman kaže da članstvo u Evropskoj uniji za Crnu Goru ne bi trebalo imati alternativu.

Podsjeća i da je Crna Gora već članica NATO-a.

"Evropska unija je sama po sebi dobar format i mi kao država Crna Gora ne bismo trebali imati alternativu. To treba da bude naš ključni vanjskopolitički put, pored članstva u NATO-u koje smo već ostvarili", dodaje.

Istovremeno, napominje da je Evropska unija heterogena zajednica čije članice često imaju različite interese.

Smatra da Crnoj Gori trenutno pogoduju i geopolitičke okolnosti i interes Evropske unije da pokaže da je proces proširenja živ.

"Mislim da nam više geopolitika i strateška stremljenja Evropske unije odgovaraju i pogoduju nego što je to istinski reformski put koji je Crna Gora napravila", ističe Šahman.

Prema podacima koje je iznio u razgovoru, Crna Gora je od 33 pregovaračka poglavlja privremeno zatvorila 18.

Očekuje se, kaže, intenzivan nastavak pregovaračkog procesa, nakon čega bi uslijedila ratifikacija u parlamentima država članica EU.

Odnosi s Hrvatskom i Rezolucija o Jasenovcu

Među pitanjima koja mogu otežati evropski put Crne Gore Šahman navodi i odnose s Hrvatskom.

Podsjeća da su dvije zemlje u prethodnom periodu imale otvorena pitanja te da je nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu Hrvatska trojicu crnogorskih zvaničnika proglasila personama non grata, među njima i predsjednika parlamenta:

"Čini mi se da nam se upravo zbog ovakvih stvari dešavaju zastoji. Na inicijativu Andrije Mandića usvojili smo, recimo, Rezoluciju o Jasenovcu, pa je Hrvatska trojicu crnogorskih zvaničnika proglasila personama non grata i zabranila im ulazak u Hrvatsku. Među njima je i predsjednik parlamenta."

Društveni cilj u Crnoj Gori, kako kaže, jeste članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine, ali nije siguran koliko je taj rok realan.

"Naše stremljenje i ono što je društveni konsenzus u Crnoj Gori jeste da bi 2028. trebala biti godina kada bismo pristupili Evropskoj uniji. Koliko je to realno? Nisam siguran upravo zbog ovakvih stvari", kaže Šahman.

Prema njegovoj ocjeni, događaji u parlamentu ponekad ostavljaju utisak da neko svjesno usporava evropski put zemlje.

Šahman: Želio bih da i BiH snažnije slijedi evropski put

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Šahman je rekao da bi želio snažniji napredak zemlje prema Evropskoj uniji i veći politički konsenzus oko reformi.

Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu opisuje kao prijateljske zemlje s brojnim historijskim, ekonomskim, kulturnim i drugim vezama.

"Ono što bih ja istinski želio jeste da i Bosna i Hercegovina slijedi put prema Evropskoj uniji. Zasigurno je potreban veći napor i veći konsenzus među domaćim političarima", kaže Šahman.

Napominje da se politički sistemi dvije države razlikuju.

"Crna Gora je svojim Ustavom definisana kao građanska zemlja. U Bosni i Hercegovini je drugačija situacija. Ona je zemlja konstitutivnih naroda i razumijem da je to na određeni način kočnica prema nekim reformama koje bi Bosna i Hercegovina trebala provesti na evropskom putu", smatra Šahman.

Bosni i Hercegovini poželio je više rada na evropskom putu, jačanje vladavine prava i bolji životni standard građana.

Dodaje da bi Crna Gora, ukoliko postane članica Evropske unije, mogla biti snažan zagovornik Bosne i Hercegovine u Bruxellesu.

"Uvjeren sam da bi Crna Gora mogla biti jak advokat i zagovornik u Bruxellesu da se integracioni put Bosne i Hercegovine osnaži i da njegova dinamika bude na većem nivou. Smatram da je interes i regiona Zapadnog Balkana i same Evropske unije da sve naše zemlje budu dio Evropske unije", kaže Šahman.

Put Sarajevo – Podgorica kao primjer regionalnih odnosa

Šahman se osvrnuo i na putnu povezanost Bosne i Hercegovine i Crne Gore, posebno saobraćajnicu preko Šćepan Polja.

Kaže da vrlo često koristi taj put te da je s crnogorske strane napravljen značajan napredak, dok dio puta na bosanskohercegovačkoj strani, od graničnog prijelaza prema Foči, ostaje zapostavljen.

"Jako dobro znam taj put jer sam vrlo često putovao preko Šćepan Polja. Mislim da je s naše strane urađeno jako puno i da sada imamo jednu modernu saobraćajnicu, ali da s ove strane mosta nije urađeno, čini mi se, ništa. Put od graničnog prijelaza do Foče jako je zapostavljen", kaže Šahman.

Podsjeća da su ministri iz obje države godinama potpisivali memorandume i davali najave o poboljšanju saobraćajne veze, ali bez značajnijih rezultata.

"Sve to nekako ostane na papiru, a u realizaciji, odnosno u praksi, ništa značajnije se ne dogodi. Nije dobro pričati o dobrim regionalnim odnosima, a nemati ono što je osnovno", ističe.

Prema njegovim riječima, između Podgorice i Sarajeva tim putem ima približno 240 kilometara.

"To bi trebalo biti maksimalno između dva i tri sata vožnje, ukoliko bi saobraćajnica bila istinski uređena i dobra, a ne četiri ili više sati koliko sada ostavljamo, uz sve opasnosti i rizike. Znam za desetine izgubljenih života na tom putu i, nažalost, ništa se ne radi da se to spriječi", kaže Šahman.

Smatra da bi upravo kvalitetne saobraćajne veze trebale biti konkretan pokazatelj dobrih odnosa susjednih država.

"To je dobar primjer kako bi zapravo trebali izgledati dobri regionalni i međukomšijski odnosi između dvije prijateljske zemlje", zaključuje Šahman.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad