Četri informacije, deklaracija o ustavnim principima, šest mjeseci i ništa. Istekao je rok za vraćanje nadležnosti i povlačenje Republike Srpske iz institucija Bosne i Hercegovine uspostavljenih uz saglasnost oba entiteta.

Od nema povlačenja, do možda ipak ima

Pričalo se u oktobru da će biti u novembru, onda možda ipak u decembru, pa možda za mjesec, možda i za tri, ali sigurno za šest. Priča je krenula od stranačkih organa SNSD-a, stigla je do Narodne skupštine RS u decembru prošle godine i od tada ni makac.

“Mi nemamo pravo na drukčije ponašanje, ono mora ići za tim da se nama vrate naše nadležnosti ili o onima koje će ostati na nivou Bosne i Hercegovine da se ponovo ispregovara”, rekao je Milorad Dodik, član Predsjdništva BiH prošle godine u decembru.

I sve to u datom roku od šest mjeseci uz nalog Vladi Republike Srpske usvojen u vidu Zaključaka Narodne skupštine da se povuče iz sporazuma u oblasti bezbjednosti i odbrane, indirektnih poreza i pravosuđa. Kritičari idejnog tvorca zaključaka od početka su tvrdili kako od svega neće biti ništa, a Dodik:

“Ako ne izvršava obaveze skupštine nema Vlade to je jasno. Sješćemo mi u koaliciji i formiraćemo novu Vladu. To je tako jasno. Nema od toga odustajanja. Ovo što je juče urađeno je što se tiče Republike Srpske Sveto pismo”.

Da sva sveta pisma uvijek i ne moraju biti sveta jasno je šest mjeseci poslije.

Od nema povlačenja, do možda ipak ima, zbog složenih geopolitičkih odnosa. Sve to stalo je u šest mjeseci priče o vraćanju nadležnosti sa Bosne i Hercegovine na Republiku Srpsku. Priče koja je u vidu zaključaka usvojena 10. decembra, a onda prolongirana 6. juna ove godine.

Između prvog i drugog datuma stali su predmet koji je otvorilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zbog rušenja ustavnog poretka, nove sankcije Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, različite rezolucije usvajane u parlamentima evropskih prijestonica, odluka Ustavnog suda. Šest mjeseci poslije, Jelena Trivić iz PDP-a, koja je od početka tvrdila da od svega neće biti ništa kaže, greška je to i komentarisati.

“Evo i ja sad griješim što dajem izjavu na tu temu, zato što je to sve toliko bezvezno u toj mjeri da ja ne mogu da vjerujem da se neko zarinuo uopšte i u Bosni i Hercegovini, a i šire da se priča o vraćanju vojske i to za šest mjesci”, rekla je Trivić.

Topić: Od ideje se neće odustati

Osim vraćanja vojske, Republika Srpska trebala je da osnuje svoju Upravu za indirektno oporezivanje, da suspenduje rad Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, osnuje sopstveni Visoki sudski i tužilački savjet. O posljednjem je i raspravljano u februaru, kada je Dodikov partner Nenad Stevandić predlagao da se realizacija ostalih zaključaka odloži.

“To uopšte nije loše i ništa sa tim niko nije izgubio, a dobio je mir. A s druge strane možda je i bošnjačkim političkim liderima dato dovoljno vremena. Da razmisle da je možda najbolje rješenje ono što sam govorio prije nego što smo usvojili te zaključke Narodne skupštine, da je ovo poziv na razgovor”, kazao je ranije Nenad Stevandić.

Da se od ideje o vraćanju nadležnosti neće odustati kaže politička analitičarka Tanja Topić. Ipak, inicijatori će ostati uporni ne zbog rješenosti da zaključke sprovedu, već zbog kampanje koja slijedi. Ipak procjenjuje, ova tema manje je atraktivna čak i za upotrebu u dnevno-političke svrhe nakon početka ruske invazije.

“Inicijatori tog plana nisu imali puno manevarskog prostora. Nisu smjeli rizikovati da idu do konačnog sprovođenja tog plana koji bi bio, i onako je svhaćen, kao jedna vrsta secesionističkog plana, što je sasvim sigurno bilo palenje crvenog alarma za međunarodne zvaničnike”, mišljenja je Topić.

Jedan od njih bi ovu temu mogao na sto staviti i sutra, kada u Brisel putuju lideri parlamentarnih stranaka u Bosni i Hercegovini. Nezvanično predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel uoči sastanka liderima je predložio nacrt dokumenta iza kojeg bi trebali stati svi, a koji je, u najmanje tri tačke, sporan liderima vladajućih stranaka u Republici Srpskoj.