Nakon nezapamćene tragedije koja se dogodila u maju 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, kada je ubijeno devetoro djece i čuvar, region ponovno potresa novi incident - ovoga puta u Osnovnoj školi Prečko u Zagrebu gdje je ubijeno sedmogodišnje dijete, a ozlijeđeni su učiteljica i još troje djece. Postavlja se pitanje koliko su sigurne sarajevske škole te šta činimo da nam se ne dese Ribnikar i Prečko? Gošća "Novog dana"bila je Naida Hota Muminović, ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.
Nakon tragičnih događaja poput napada u beogradskoj školi “Ribnikar” i incidenta u OŠ Prečko u Zagrebu, vlasti Kantona Sarajevo odlučile su preduzeti hitne mjere za poboljšanje sigurnosti u školama. Ministrica za odgoj i obrazovanje u Kantonu Sarajevo, Naida Hota Muminović, ističe da su nakon tragedije u BeogradU, obrazovne vlasti u Sarajevu započele reviziju sigurnosnih protokola i pravila kako bi osigurale bolje zaštitu za učenike i učitelje.
“Mi smo u KS čim se desila tragedija u Beogradu to ljeto, kao i mnoge druge obrazovne vlasti u svijetu i u regionu, posebno posvetili pažnju pitanjima i revidirali pravila, protokole i postupanja koja imamo u našim školama. Napravili smo jednu interesornu grupu od sigurnosnih stručnjaka. To su bile osobe iz uprave policije, tužilaštva, ljudi iz socijalne zaštite, iz centara za socijalni rad, centara za mentalno zdravlje, profesionalaca, državnih službenika iz nadležnih resora, ministarstava unutrašnjih poslova, obrazovanja, socijalne zaštite… I ta radna grupa je u toku tog ljeta radila na smjernicama i preporukama koje su onda integrirane kroz smjernice Vlade i usvojene kao takve na Vladi, dostavljene školama i krenuli smo u implementaciju. U međuvremenu, sad na početku ove školske godine, donijeli smo Pravilnike o zaštiti i dobrobiti učenika, pa smo samim tim te smjernice integrirali još dodatno i u pravilnike koji su podzakonski akti i obavezni su za sve škole”, kaže Hota Muminović.
Sigurnost u obrazovnim ustanovama sada obuhvata širi spektar mogućih kriznih događaja, od požara i zemljotresa do prijetnji nasiljem. Hota Muminović navodi da su tradicionalni planovi evakuacije, koji su se uglavnom koristili u slučaju požara, prošireni kako bi se obuhvatili i drugi oblici kriznih situacija, poput prijetnji nasiljem u školama.
“Sigurnost se ne može se svesti samo na tehničke mjere poput planova evakuacije. Moramo razmišljati o svim mogućim krizama, uključujući i one psihološke, koje mogu ugroziti djecu i nastavnike. Postavili smo smjernice prema kojima će škole imati različite sigurnosne mjere, od bravica koje omogućavaju brz izlaz u hitnim situacijama, do postavljanja čuvara i alarmnih sistema”, objašnjava ministrica.
Sigurnost u školama u KS obuhvata i zapošljavanje tehničkog osoblja, uključujući dnevne i noćne čuvare, kao i alarmne sisteme povezane s sigurnosnim agencijama. Neke škole su već instalirale modernizirane brave koje omogućuju zaključavanje s vanjske strane, ali mogu se otvoriti iznutra u slučaju nužde, čime se poboljšava evakuacija u kriznim situacijama.
Međutim, ministrica naglašava da sigurnost nije samo tehnička stvar.
“Naravno, to je samo jedan korak. Ne možemo nikad govoriti da je to garancija da se nikad ništa neće desiti. Evo u Beogradu je škola imala zaštitara koji je, nažalost, bio među prvim žrtvama pucnjave u školi Ribnikar. Dakle, različiti su izazovi sa kojima se škole danas suočavaju. Mi generalno planiramo, apeliramo da se ove situacije ne mogu posmatrati isključivo i izolovano kao sigurnosni izazov”, dodaje ministrica.
Hota Muminović ističe da škole u Sarajevu ne smiju biti izolirane od društvenih problema i da je nužno sagledati sigurnost u kontekstu šire socijalne slike.
“Djeca odlaze i na izlete u organiziranim grupama, vidljivi su. Škola ima svoje druge prostore i sadržaje i djeca na kraju krajeva ne borave isključivo u školama, idu i na svoje treninge, pohađaju određene van nastavne i van školske sekcije. Dakle, mi moramo pričati o sigurnosti u jednom širem kontekstu”, ističe ministrica.
Nadzor i prevencija nasilja u školama u KS
U Kantonu Sarajevo, škole su nedavno dobile jasne smjernice o sigurnosti koje uključuju uvođenje dnevnog čuvara i osobe zadužene za servisnu tehničku podršku, čiji je zadatak pratiti ulaske u školu. Ove mjere propisane su pedagoškim standardima i normativima, a implementacija se trenutno nadzire, kaže ministrica. Svaka škola ima odgovornu osobu koja evidentira ko ulazi u školu, čime se nastoji osigurati da neovlaštene osobe ne mogu lako ući u školske prostore.
“Osoba koja je dnevni čuvar, odnosno osoba za servisno-tehničku podršku, stoji na vratima i evidentira ulazke u škole. To je tako propisano pedagogškim standardima i normativima. Mi radimo trenutno implementaciju i nadzor nad implementacijom”, dodaje.
Ministrica Naida Hota Muminović ističe da nadzor nad primjenom zakonskih normi nije pritisak na škole, već njihov zakonski i odgovoran zadatak. Upravo zbog nedavnih dojava o bombama, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS odlučilo je provesti dodatne inspekcije i provjeriti implementaciju sigurnosnih smjernica u školama. Prema riječima ministrice, mnoge su škole već napravile značajan napredak, ali još uvijek postoji prostor za poboljšanje.
“Naravno ima još puno prostora za poboljšanje i mi smo vrlo odlučni da pravimo nadzor, da dajemo podršku, da dodatno educiramo školsko osoblje i eto da radimo što možemo, što je do nas”, ističe.
Jedan od ključnih dokumenata na kojem se temelje ove mjere je Pravilnik koji se odnosi na sigurnost učenika. Ministrica napominje da, iako je važno raditi na ishodima učenja i školskom uspjehu učenika, jednako je važno i brinuti o njihovoj ukupnoj dobrobiti, pa tako obrazovni sistem mora prepoznati i pravovremeno reagirati na rizične situacije koje mogu ukazivati na to da je dijete izloženo nasilju ili trpi zbog negativnih okolnosti izvan škole.
“Nastavnici su educirani na svojim inicijalnim fakultetima, prošli su svoje predmete koji se odnose na pedagogiju, psihologiju, metodiku, didaktiku, i oni itekako su vrlo pozvani da primjećuju u svojim učionicama šta se dešava sa svakim učenikom. Tako da je to jedno pitanje koje može na vrijeme prevenirati negativne posljedice u društvu. Jer ti naši učenici borave dugi niz godina u školskim klupama i profesionalci u obrazovanju imaju neposredan uvid u to šta se dešava učeniku i znaju prepoznati da li je dijete izloženo nekom faktoru rizika”, kaže ministrica.
Plaće i položaj prosvjetnih radnika
Posljednjih dana se društvenim mrežama širi komentar Ante Tomića na tragediju koja se prošlog petka dogodila u Zagrebu.
“Niko toj 62-godišnjoj gospođi pred penzijom ne bi zamjerio da je vrišteći pobjegla od zločinca i zaključala se u ostavu za metle. Od nekoga s njezinom mjesečnom plaćom pogotovo ne biste očekivali da se junači. Nema novca ni odlikovanja za takvo nešto. To da je ona vlastitim tijelom zaštitila đake, odgurivala manijaka dok ju je on desecima puta bjesomučno ubadao, čin je hrabrosti na kakav se cijeli Hrvatski generalski zbor, da ih staviš sve zajedno, ne bi usudio. Kad pomislite da je sve ovo oko nas jedan krvavi haos, jedna učiteljica iz periferijske škole vrati vam vjeru da na ovome svijetu još ima dobrote i smisla”, napisao je između ostalog Tomić.
Komentirajući dio Tomićevog teksta, Hota Muminović istaknula je da su prosvjetni radnici pozvani na heroizam u kriznim situacijama, uprkos skromnim primanjima. Prema njenim riječima, instinktivna reakcija svakog učitelja je da zaštiti učenike, slično kako roditelji štite svoju djecu, i to je ključna odrednica ovog plemenitog poziva.
Podsjetila je da je Vlada Kantona Sarajevo učinila značajne korake ka unapređenju materijalnog statusa prosvjetnih radnika. Povećanjem plata za 47% u posljednje dvije godine, učitelji u Kantonu Sarajevo sada imaju početne plaće od najmanje 1.720 KM, čime su postali jedna od najplaćenijih profesija u javnom sektoru, navela je.
“To je, dakle, bilo ono što smo obećali. Nastavnik koji je bio početnik na početku, 1. septembra 1921. godine, imao je plaću u Kantonu Sarajevo 1.170 konvertibilnih maraka. To je startna plaća. Ona je danas 1720 konvertibilnih maraka, najmanje. Na to se, naravno, dodaju i drugi dodaci i naravno druge naknade koje proističu iz radnog odnosa”, kazala je ministrica Hota Muminović.
Istaknula je da, iako je povećanje plaća važno, to je samo jedan dio šire strategije za poboljšanje standarda prosvjetnih radnika, uz kontinuirane napore na osiguranju boljih uvjeta rada i snažnije podrške za edukativne programe.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!