Sitarski za N1: SDA, DF i SBiH mogu zajedno u Sarajevu i Tuzli, ali na državnom nivou "njihova neće biti zadnja"

Gostujući u Danu uživo, ocijenio je da SDA, Stranka za BiH i Demokratska fronta mogu formirati većine u pojedinim kantonima, ali da takav model neće moći jednostavno prenijeti na federalni i državni nivo. Govorio je i o rezultatima oktobarskih izbora, budućnosti hrvatske opozicije, ulozi visokog predstavnika te predstojećim izborima u Srbiji, za koje strahuje da bi mogli završiti osporavanjem rezultata.

Zašto su SDA, SNSD i HDZ ostvarili dobre rezultate?

Analizirajući oktobarske izbore, Sitarski je ocijenio da rezultat SDA jeste značajan, ali da se ne može govoriti o apsolutnoj pobjedi.

"Kod SDA prvo ta pobjeda nije apsolutna. Ipak, oni su ostvarili značajan rezultat, ali nisu uspjeli preko polovine bošnjačkih birača ili preko polovine glasova u bošnjačkim sredinama", rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, nezadovoljstvo radom Trojke i pojedinim političkim potezima njenih stranaka doprinijelo je uspjehu SDA i Stranke za BiH.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, Sitarskog je najviše iznenadilo to što je odnos snaga između vlasti i opozicije ostao gotovo nepromijenjen.

"Sve zajedno stranke vlasti jesu možda i jedan posto dobile manje glasova nego 2022. godine, ali to nije otišlo opoziciji, nego je otišlo nekim novim listama", naveo je.

Za rezultat HDZ-a BiH smatra da je, osim njegove kampanje, presudna bila pogrešna strategija hrvatske opozicije.

"Ona je trebala, da sam ja bio njihov savjetnik, savjetovao bih im da kritikuju HDZ po pitanju politika na nivou županije ili federalne Vlade, da kritikuju hrvatske kadrove u federalnoj Vladi ili Vijeću ministara", kazao je.

Umjesto toga, smatra Sitarski, opozicija se previše usmjerila na izbor člana Predsjedništva BiH, zanemarujući druge političke teme.

Kao primjer naveo je Zapadnohercegovački kanton, gdje je, prema podacima koje je iznio, podrška HDZ-u porasla sa 63 na 72 posto.

👉 Darijana Filipović i Semir Efendić nagovještaj promjena: Hoće li velike stranke konačno otvoriti prostor novim liderima?

"Ne vjerujem da će hrvatska petorka opstati u ovom sastavu"

Sitarski smatra da je udruživanje hrvatskih opozicionih stranaka moglo stvoriti ozbiljniju konkurenciju HDZ-u BiH, ali da su pogrešne strateške odluke oslabile taj potencijal.

"Mislim da je postojala šansa da njihovim ujedinjavanjem HDZ dobije ozbiljnog rivala. Nije dobro igrati utakmicu sam sa sobom", rekao je.

Ipak, ne očekuje da će opozicioni savez nastaviti djelovati u dosadašnjem sastavu.

"Ne vjerujem da će petorka u ovom sastavu opstati", poručio je, navodeći da su se već tokom izborne noći mogle uočiti razlike u pristupu među njenim članicama.

SDA, SBiH i DF ne mogu svuda preslikati kantonalni model

Govoreći o formiranju vlasti, Sitarski se osvrnuo na mogućnost saradnje SDA, Stranke za BiH i Demokratske fronte.

Prema njegovoj procjeni, ove stranke mogle bi formirati većinu u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu, ali će na drugim nivoima morati razgovarati i s drugim političkim akterima.

"Oni će formirati većine tamo gdje mogu, ali također tamo gdje ne mogu, neće ni njihova biti zadnja", kazao je.

Posebno je naglasio da se model saradnje iz kantona s bošnjačkom većinom ne može automatski prenijeti na Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton, a naročito ne na Federaciju BiH i državni nivo.

"Tu zaista će se morati pokazati mnogo više smisla za realizam, smisla za prihvatanje realnosti i za otvaranje prema potencijalnim partnerima koji nisu zaobilazni", ocijenio je.

👉 SDA u Sarajevu računa na SBiH i DF, a Zahiragić poručuje Dodiku: Nijedna nadležnost države neće biti ukinuta

Na pitanje o budućnosti SDP-a, Sitarski je rekao da ostanak u opoziciji ne mora nužno biti politički nepovoljan.

Podsjetio je da su SDA i Stranka za BiH ostvarile značajan izborni rezultat nakon opozicionog djelovanja, dok je DF, također kao opoziciona stranka, zabilježio znatno slabiji rezultat. S druge strane, unutar Trojke, prema njegovoj analizi, SDP je ostvario bolji rezultat nego na prethodnim izborima, za razliku od NiP-a i Naše stranke.

Izbor Filipović i pitanje "sindroma Komšić"

Jedno od centralnih pitanja razgovora bilo je može li izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH doprinijeti smirivanju odnosa između Bošnjaka i Hrvata.

Sitarski smatra da su ti odnosi ponovo pogoršani nakon 2018. godine i da će hrvatske političke stranke, uprkos ovogodišnjem izbornom rezultatu, tražiti dugoročno rješenje kroz izmjene izbornog zakonodavstva.

"Mislim da će biti vrlo fokusirani na sistemsko onemogućavanje da se sindrom Komšić ikada više dogodi", rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, intervencije visokog predstavnika iz 2022. i 2023. godine smanjile su mogućnost ponavljanja određenih političkih situacija prilikom formiranja vlasti u Federaciji BiH, ali nisu riješile pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva.

Zato smatra da je neophodno otvoriti ozbiljne pregovore o Izbornom zakonu.

"Mislim da bi bilo najcjelishodnije i najbolje za daljnje relaksiranje tih međunacionalnih odnosa, prije svega u Federaciji, da se bošnjačke stranke konačno otvore prema tim pregovorima", poručio je.

Dodao je da političari često izbjegavaju kompromise zbog straha da će ih njihovi birači doživjeti kao slabost ili izdaju.

O budućoj vlasti: "Rano je za prognoze"

Sitarski nije želio prognozirati rezultate buduće vlasti, naglašavajući da još nisu potvrđeni svi izborni rezultati niti su završeni pregovori o koalicijama.

"Opet nije normalno da mi, evo 22. oktobra, izbori su bili 4. oktobra, mi danas nemamo kompletne rezultate izbora", kazao je.

Pozitivno je ocijenio korištenje novih izbornih tehnologija, ali je upozorio da se njihova primjena nije odnosila na sve segmente glasanja.

Kada je riječ o političkim prioritetima, smatra da bi nova vlast trebala raditi na smirivanju odnosa i dosljednom poštovanju Ustava BiH.

"Rano je za tu vrstu prognoze", rekao je, dodajući da se tek treba vidjeti hoće li budući koalicioni partneri pronaći zajednički politički pravac.

"Želio bih da Schmidtov nasljednik nikada ne bude izabran"

Komentarišući činjenicu da BiH još nema novog visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta, Sitarski je iznio stav da bi međunarodna zajednica trebala razmotriti postepeno ukidanje te funkcije.

"Želio bih da taj njegov nasljednik ne bude nikada izabran, nego da se lagano ide ka gašenju funkcije visokog predstavnika", izjavio je.

Smatra da postojanje visokog predstavnika otvara pitanja suvereniteta države, demokratskog poretka i odgovornosti domaćih političkih aktera.

"Ne možete limitirani suverenitet dijeliti sa ostalim članicama Evropske unije. To je potpuni nonsens", ocijenio je.

Ipak, naglasio je da ne insistira na trenutnom ukidanju te institucije, već na ozbiljnoj raspravi o njenoj budućnosti.

Izbori u Srbiji: Strah od osporavanja rezultata

Na kraju razgovora Sitarski se osvrnuo na parlamentarne izbore u Srbiji, zakazane za 25. oktobar, i pojavu studentske liste kao novog političkog aktera.

Prema njegovoj ocjeni, upravo je studentski pokret donio drugačiju političku dinamiku nakon dugog perioda dominacije Aleksandra Vučića.

"Novo je stoga to što onda prvi put poslije 2012. godine imamo iole neizvjesne izbore", rekao je.

Ipak, naglasio je da neizvjesnost ne znači i siguran odlazak sadašnje vlasti.

Posebno je upozorio na mogućnost da politički akteri, nezadovoljni rezultatom, pokušaju osporavati izborni proces.

"Moja je bojazan da prijeti opasnost da se stvari rješavaju na neinstitucionalan način", kazao je.

Zbog toga je istakao važnost zakonitog rada biračkih odbora, izbornih komisija i domaćih i međunarodnih posmatrača.

Govoreći o studentskoj listi, ocijenio je da je njen model političkog organizovanja bez jednog dominantnog lidera inovativan i da joj, prema dosadašnjem razvoju događaja, nije štetio.

Upozorio je, međutim, da bi eventualni dolazak takvog pokreta na vlast otvorio nova pitanja, među kojima su ideološko profilisanje i sposobnost upravljanja državom.

"Nadam se da će, ko god ustvari bio izbor izbora, sve završiti u okvirima jedne standardne političke procedure", zaključio je Sitarski.