Prof. dr. Hamdija Čivić, redovni profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta objasnio je zašto je kadmij štetan po zdravlje, u kojem povrću ga najviše ima, šta je pokazao slučaj bio organskog krompira čiji je izvoznik Marinada d.o.o. iz Mostara i šta je sve mogao biti uzrok opasne koncentracije kadmija otkrivenog u krompiru vraćenom sa granice sa Hrvatskom.

“Uzrok može biti zemljište, ili iz zraka na način da putem oborina opet dođe u zemljište ili na površinu lista krompira gdje se apsorbuje, a može biti i iz mineralnih đubriva, jer fosfatna đubriva sadrže određenu količinu kadmija. U pretjeranoj gnojidbi sa fosforom može se doći do ovakve situacije. A može biti i geološko, da zemljište sadrži dosta kadmija u sebi”, kazao nam je profesor Čivić.

“Rudnici cinka imaju povišene količine kadmija. Zemljište na kojem je uzgajan taj krompir moglo je biti pored industrijskih postrojenja, a s obzirom da se radi o izvozniku vjerovatno je krompir sa više lokacija, područja ili parcela. Gdje je tačno uzgajan teško je reći, ali je u blizni industrija, saobraćajnica, termoelektrana koje koriste ugalj. I osim toga ne smijemo zanemariti opasnost poplavljenih zemljišta, kakvih imamo i u ovom trenutku. Sve naše rijeke su nažalost zagađene jer nemamo adekvatne prečiščivaće industrijskih otpadnih voda. Te rijeke kad se izliju u vidu poplava kontaminiraju zemljište, a biljke koje se uzgajaju na tom zemljištu se nađu na kraju prehrambenog lanca ishrane sa štetnim opasnim i kancerogenim materijama poput kadmija”, pojasnio je.

“Kadmij, kao i ostali teški metali poput olova, hroma i žive su opasni po ljudsko zdravlje jer izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme i mogu biti uzročnici najtežih kancerogenih oboljenja. Ovi elementi nisu esencijalni u ishrani biljaka i štetni su i opasni zato se i trudimo da koliko je moguće utječemo da takvih opasnih materija bude što manje”, dodaje profesor Čivić.

Čivić je rekao i da slučaj sa krompirom nije dobra marketinška poruka.

“Često govorimo kako proizvodimo zdravu hranu, a onda nam se dese ovakve stvari. Pogotovo kada je riječ o proizvodnji organskog krompira. To je nedopustivo čak i da je u pitanju obični krompir, jer prelazi dozvoljene granice kontaminanata u krompiru. Imamo organski krompir sa 0,16 ppm-a. Kada su ove stvari morat ćemo povesti mnogo više računa, jer BiH nema ni zakon o organskoj proizvodnji na nivou države koji bi regulirao ovakve stvari, monitoring, certificiranje za organsku proizvodnju i sl. Mi smo potpisnici Zelene agende gdje spada i organska proizvodnja hrane. Podsjećam da do kraja 2024. godine ukoliko ne budemo riješili zakon o organskoj proizvodnji na državnom nivou, proizvođači više neće moći izvoditi proizvode u zemlje članice Evropske Unije jer je to jedan od uvjeta Evropske komisije”, rekao je Čivić.

“Kadmija ima dosta u mesno- prerađivačkoj industriji. Ima ga u lisnatom povrću: salati i špinatu, jer se direktno akumulira u list. Istraživanja koja su provedena u okolini Željezare Zenica pokazala su da je sadržaj kadmija u listu bio i do 0,1 ili 0,2 ppm-a (dijelova na milion), a da ga uopće nije bilo u plodu. Kadmij se iz lista u slučaju većih količina povlači i u plod. U slučaju krompira, dio štetnih materija se iz lista povukao u plod. Samo je pitanje koliko je biljka usvojila kadmija”, zaključio je Čivić za N1.