Smailbegović za N1: Na kraju će poskupljenje električne energije platiti građani

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine kompanijama već dostavlja nove ugovore, dok poslodavci upozoravaju da bi veći troškovi električne energije mogli dodatno opteretiti domaću proizvodnju, smanjiti profitabilnost kompanija i njihov investicijski potencijal.

Smailbegović je najavio i da predstavnici Udruženja poslodavaca u ponedjeljak idu na sastanak u Elektroprivredu BiH, gdje očekuju razgovor i s resornim ministrom.

"Poskupljenje nije bilo nužno"

Govoreći o mogućem rastu cijene električne energije do 29 posto, Smailbegović je kazao da takav rast, prema njegovom mišljenju, nije neizbježan.

"Ja mislim da to apsolutno nije bilo nužno i da nije nužno. Električna energija je nešto što mi proizvodimo i što smo donedavno izvozili u velikoj mjeri", rekao je Smailbegović.

Za razliku od nafte i plina, čije cijene BiH ne može kontrolisati jer ih uvozi, električna energija bi, smatra, trebala predstavljati jednu od konkurentskih prednosti domaće industrije.

"Ako govorimo o našoj industriji, električna energija bi trebala biti jedna od konkurentskih prednosti naše proizvodnje kako bismo ostvarili što veći izvoz i što bolji rezultat", istakao je Smailbegović.

Veće cijene na kraju će platiti građani

Prema njegovoj procjeni, kompanije koje budu mogle povećane troškove energije prenijeti na cijenu proizvoda i usluga to će i učiniti, što će dodatno podstaknuti inflaciju.

"Svi oni koji budu mogli taj trošak prebaciti na cijenu gotovog proizvoda ili usluge, to će uraditi. Ali to, naravno, generiše inflaciju", kazao je Smailbegović.

Veći problem, dodaje, imat će kompanije izložene međunarodnoj konkurenciji koje nemaju mogućnost jednostavno povećati cijenu svojih proizvoda.

Takve firme će, prema njegovom mišljenju, morati smanjivati obim poslovanja ili prihvatiti manju profitabilnost.

"Time gube investicijski potencijal, gubi se razvoj novog biznisa, nova zapošljavanja i tako dalje. To je jednostavno put prema dolje", upozorio je Smailbegović.

Posljedice bi, kaže, osjetili i zaposleni, penzioneri i druge kategorije stanovništva.

"Na kraju to plaćaju građani, plaća privreda, plaćaju mali obrtnici. Kroz privredu ponovo plaćaju građani, jer će s ovim poskupljenjem poskupjeti proizvodi i usluge", rekao je Smailbegović.

Smailbegović kritikuje upravljanje javnim kompanijama

Smailbegović problem ne vidi isključivo u Elektroprivredi BiH, nego u načinu upravljanja javnim kompanijama u zemlji.

Prema njegovoj ocjeni, jedan od glavnih problema predstavlja nedostatak korporativnog upravljanja.

"Mislim da sva javna preduzeća ili državne kompanije, na svim nivoima, imaju jedan veliki problem, a to je nedostatak korporativnog upravljanja", rekao je Smailbegović.

On je pritom kritikovao odnos političkih struktura prema javnim kompanijama, tvrdeći da ih političke stranke često posmatraju kao izborni plijen i prostor za zapošljavanje.

"Naše političke strukture, sve redom, javne kompanije smatraju svojim izbornim plijenom. Zapošljavaju podobne kadrove po rodbinskim i stranačkim vezama, kompanije se nepotrebno popunjavaju i ne vodi se dovoljno računa o troškovima i uspješnosti", tvrdi Smailbegović.

Kao ilustraciju načina na koji posmatra troškove naveo je vlastito iskustvo prilikom posjete Elektroprivredi BiH.

"Posljednji put kada sam bio u Elektroprivredi, prije nekoliko mjeseci, dočekala su me tri portira na ulazu. To je neodrživo. Meni to upada u oči jer sam cijeli život u proizvodnji", kazao je Smailbegović.

Naglašava da javna preduzeća, pored ekonomskog poslovanja, imaju i posebnu odgovornost prema građanima.

"Javne kompanije imaju dodatnu ulogu, a to je da građanima pruže adekvatnu uslugu i odgovarajuću cijenu te usluge ili proizvoda. Tu se mora tražiti balans, ali u svakom slučaju morate sagledati troškovnu strukturu", rekao je Smailbegović.

Poslodavci razmatraju prijavu zbog mogućeg monopola

Jedna od ideja o kojoj razmišljaju u Udruženju poslodavaca FBiH, otkrio je Smailbegović, jeste obraćanje Konkurencijskom vijeću.

Razlog je, kako kaže, nemogućnost kompanija da dobiju ponude za snabdijevanje električnom energijom od drugih elektroprivreda u BiH.

"Jedna od ideja o kojoj razmišljamo kao Udruženje poslodavaca jeste da napravimo prijavu Konkurencijskom vijeću da je ovo, ustvari, zloupotreba monopola", istakao je Smailbegović.

Naveo je primjer kompanije koja posluje u Sarajevu.

"Ako ja kao kompanija koja posluje u Sarajevu tražim ponudu za snabdijevanje električnom energijom iz Republike Srpske ili od Elektroprivrede HZ HB, neću je dobiti. Ne mogu uopće dobiti ponudu, a kamoli snabdijevanje", tvrdi Smailbegović.

Kao dodatni primjer naveo je situaciju u Srednjobosanskom kantonu.

"Imate situaciju gdje se s jedne trafostanice i jednog dalekovoda snabdijevaju dvije kompanije. Jednoj fakturiše Elektroprivreda BiH, drugoj Elektroprivreda Herceg-Bosne i imaju različite cijene električne energije, a struja ide s istog trafoa", rekao je Smailbegović.

Tvrdi da postoje velike razlike u cijenama unutar BiH

Prema informacijama kojima raspolaže Smailbegović, privrednici na područjima koja snabdijevaju druge elektroprivrede trenutno električnu energiju plaćaju znatno manje.

"Prema informacijama koje imam, oni danas plaćaju duplo jeftiniju električnu energiju i nemaju namjeru poskupljivati je iduće godine", rekao je Smailbegović, naglašavajući da te podatke treba dodatno provjeriti kod samih elektroprivreda.

Dio razlike objašnjava različitim izvorima proizvodnje električne energije.

Elektroprivreda BiH dominantno koristi termoelektrane, dok Elektroprivreda HZ HB proizvodi električnu energiju iz hidroelektrana, čija je proizvodnja, prema Smailbegoviću, jeftinija.

Prisjetio se i podataka kojima je raspolagao prije nekoliko godina.

"Elektroprivreda BiH je tada otprilike imala proizvodnu cijenu od 60 eura po megavatu iz termoelektrana, dok je iz hidroelektrana proizvodna cijena bila oko 18 eura po megavatu. To je značajna razlika", kazao je Smailbegović.

"Ako cijena poraste 30 posto, dolazimo na nivo Austrije i Njemačke"

Govoreći o poređenju s evropskim tržištem, Smailbegović je kazao da se Elektroprivreda BiH pri formiranju cijena poziva na mađarsku berzu.

Prema njegovoj procjeni, rast cijene od približno 30 posto doveo bi cijenu za dio domaće privrede na nivo razvijenih evropskih ekonomija.

"Ako ode za 30 posto, doći ćemo na nivo Austrije, Njemačke i Poljske, dakle razvijenih evropskih zemalja", pojasnio je Smailbegović.

Problem je, prema njegovom mišljenju, što domaća privreda nema isti nivo podrške i druge uslove poslovanja kao kompanije u tim državama.

Termoelektrane, ugalj i pad izvoza

Smailbegović je naveo da se električna energija za domaćinstva još drži ispod proizvodne cijene radi socijalnog mira, dok se privredi obračunava tržišna cijena.

Ranije se, tvrdi, dio tog odnosa nadoknađivao izvozom električne energije po višim tržišnim cijenama.

"Ranije su dosta toga namirivali iz izvoza jer su oko 25 posto proizvodnje izvozili po značajno višim tržišnim cijenama. Danas nemamo tog izvoza zato što nema uglja, ne kopa se dovoljno uglja", rekao je Smailbegović.

Govoreći o radu termoelektrana, posebno se ogradio od preciznosti informacije kojom raspolaže.

"Informacija kojom ja raspolažem jeste da naše termoelektrane rade s nekih 50 do 60 posto kapaciteta. Možda nije tačna, ograđujem se, ali mislim da bi se proizvodnja zasigurno mogla povećati za 20 ili 30 posto i time smanjiti jedinična cijena", dodao je Smailbegović.

Obnovljivi izvori: "To je budućnost"

Govoreći o obnovljivim izvorima energije, Smailbegović je kazao da Zakon o električnoj energiji smatra relativno dobrim, ali da problem predstavlja sporo donošenje velikog broja podzakonskih akata.

Kao poseban izazov izdvojio je tehničko balansiranje sistema u kojem se koriste energija sunca i vjetra, jer njihova proizvodnja zavisi od vremenskih uslova.

"Mislim da je jedan od razloga to što se naše elektroprivrede tehnički još nisu osposobile da sve to izvedu na pravi način. Ali to je budućnost. Što prije ozbiljno uđemo u taj proces, prije ćemo riješiti problem", rekao je Smailbegović.

Posebno veliki potencijal vidi u hidroenergiji:

"Mislim da bismo se kao društvo morali što više prebaciti na vodu jer je to najjeftinija energija."

Naglasio je da pritom govori o velikim hidroenergetskim projektima, a ne o malim hidroelektranama.

Prema njegovom mišljenju, BiH ima značajan neiskorišten potencijal na Neretvi, Bosni, Drini i Uni.

Predlaže fond u koji bi ulagali građani i privrednici

Smailbegović je rekao da je ranije razgovarao o ideji stvaranja velikog domaćeg investicijskog fonda za energetske projekte.

U njega bi, prema njegovoj zamisli, mogli ulagati privrednici, građani i međunarodne finansijske institucije.

"Ideja je da se napravi ozbiljan fond u koji bi investirali privrednici, domaći građani i međunarodne institucije, da se u njega stavi nekoliko milijardi eura i da se naprave ozbiljni projekti", rekao je Smailbegović.

Građani bi u takvom modelu, smatra, ulagali vlastitu štednju kao investiciju i ostvarivali dugoročnu dividendu.

"To bi bila domaća kompanija, a onda se može odlučivati da li će se struja prodavati po vrlo visokim cijenama ili je povoljnije da je privreda koristi kao konkurentsku prednost i da razvijamo domaću proizvodnju", objasnio je Smailbegović.

U ponedjeljak razgovori u Elektroprivredi BiH

Na kraju razgovora Smailbegović je najavio sastanak predstavnika poslodavaca s Elektroprivredom Bosne i Hercegovine.

"Imamo sastanak u ponedjeljak. Spremili smo ozbiljnu delegaciju i idemo u Elektroprivredu da razgovaramo. Očekujemo da će se pojaviti i ministar, barem je tako rekao, i da stavimo sve karte na sto", najavio je Smailbegović.

Prema njegovoj ocjeni, privreda već bilježi negativne trendove i novo povećanje cijene električne energije bilo bi dodatno opterećenje.

"Ako želite da gušite privredu – vidite da je već krenula ozbiljno prema dolje – ovo bi bio još jedan dodatni impuls u tom smjeru", zaključio je Smailbegović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad