Izmjene i dopune Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavik u BiH, danas su zvanično stupile na snagu. Iako će uvođenje tehnologija na biralištima biti sprovođeno u vidu pilot projekta, CIK mora pripremiti niz podzakonske akate, održati niz edukacija političkim subjektima, ali i članovima biračkih odbora. Smanjenje mogućnosti za izborne krađe donijelo je mnogo posla nadležnima, ali i stvorilo razdor na političkoj sceni Bosne i Hercegovine.
Prva u nizu edukacija o elektronskim prijavama političkim subjektima je održana. Svi subjekti koji podnose prijave za lokalne izbore morat će sve potpise podrške unositi u aplikaciju i time će valjanost glasača biti lakše provjerljiva. Osim toga što će provjera utvrđivati da kandidatima podršku ne daju dupli birači ili čak oni preminuli što je bio slučaj, sada će i CIK sve prijave lakše kontrolirati.
“To će olakšati ne samo provjeru potpisa podrške nego će olakšati i kontrolu. Do sada smo potpise podrške provjeravali po modelu jednog reprezentativnog uzorka od samo 10%. Ovo sada će biti značajno jer će sada svih 100% biti provjereno”, kazala je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK BiH.
A ovo je samo jedna od novina koja nas očekuje na lokalnim izborima u oktobru. Niz uvedenih izbornih tehnologija koje su sada dijelom Izbornog zakona, ovaj put bit će provedene u vidu pilot projekta na 10 biračkih mjesta. Sve s isključivim ciljem pripreme za one Opće izbore 2026. godine.
“To pilotiranje se može provesti samo zahvaljujući saradnji sa donatorima, a tu će nam biti potrebno osim biračkih odbora i pomoć IT stručnjaka”, dodaje Hadžiabdić.
“Pilot projekat se radi upravo zbog toga da se napravi određena vrsta pripreme za ono što bi nam trebalo doći 2026. godine. Neće mnogo utjecati na tradicionalni način glasanja”, kazao je Hasan Kamenjaković, PD koalicije Pod lupom.
Podsjećamo da su baš ove izmjene dugo pojedini domaći lideri navodili kao vlastiti cilj u sprečavanju izbornih krađa, te Kamenjaković ističe da je ovo nametanje isključivo posljedica njihovog nerada. Bez obzira na to, izazvale su očekivane i unaprijed najavljene reakcije iz Republike Srpske. Republički izborni zakon kojim se sve ovlasti za provođenje izbora daju i Republičkoj izbornoj komisiji.
“Republika Srpska mora da provede izbore po svom zakonu”, ističe Milorad Dodik, predsjednik RS.
“Ostavljena je sama mogućnsot da se donese Republički izborni zakon i da Republička izborna komisija ima određene nadležnosti nad određenim procesima, međutim ono što je bitno napomenuti jeste da Centralna izborna komisija je ta koja određuje nadležnsoti Republičke izborne komisije i svaki prenos tih nekih nadležnsoti na republički nivo ne bi bio u skladu sa zakonom”, kaže Kamenjaković.
U Centralnoj izbornoj komisiji na najave iz RS-a nemaju komentar. Kažu njihovo je da pripreme i sprovedu izbore u skladu sa zakonom. A sada je njihovo prema nametnutim Izmjenama i da biraju predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora. Za to je potrebno donijeti podzakonske akte, održati edukacije, selekcije, certificiranje. Ostale članove biračkih odnora i dalje će birati Općinske izborne komisije iz političkih stranaka, ali onih koje su parlamentarne i čije su liste ovjerene. Kazne za prekršaje na biralištima su povećane na 10 hiljada maraka. Upravo depolitizaciju odbora pojedini i vide kao razlog nezadovoljstva političara zbog izmjena.
“Ukoliko dođe do te neke kombinacije za novim tehnologijama, smanjujemo i taj ljudski faktor i to možemo reći politički ljudski faktor kojim se do sad barem nastojalo utjecati na rezultate glasanja. Politički subjekti koji nisu toliko zainteresirani za nove izmjene koje sprečavaju izborne krađe i prevare bi možda voljeli više vidjeti neki Izborni zakon koji je u skladu sa njihovim interesima, a ne onaj koji ide u interes građanima”, dodaje Kamenjaković.
Kako god, uz prijetnje i poteškoće pripreme za lokalne izbore traju. Pilot projekte omogućit će donatori. A na CIK-u je da održe potrebne edukacije, ali i odabir predsjednika u biračkim odborima, kojih će izgledno ove godine biti manje, jer je sada određen i minimum birača za jedno biračko mjesto. Tako je najmanji broj birača 300. Dok je maksimum povećan sa 800 na 1000 birača. Mnogo obaveza je pred nadležnima, a sve s ciljem da lokalni izbori uspješno budu raspisani do 9. maja, a sprovedeni 6. oktobra ove godine.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!