Je li Bosna i Hercegovina na Zapadu ili na putu da postane njegov dio? U emisiji “BiH i Zapad – perspektive odnosa” o toj su temi razgovarali univerzitetski profesori međunarodnih odnosa i političkih nauka Lejla Ramić Mesihović i Aleksandar Savanović, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj – Edin Dilberović, profesor povijesti i publicista Dragan Markovina te glavna i odgovorna urednica Oslobođenja – Vildana Selimbegović.

Ko u ovom trenutku Bosnu i Hercegovinu zapravo najviše udaljava sa ovog zapadno integracijskog kolosjeka?

“Nije tajna. To je nesumnjivo Milorad Dodik, lider SNSD i predsjednik Republike Srpske koji to radi već dugi niz godina i zapravo koji je najistureniji Putinov igrač u ovom dijelu svijeta. Međutim, ono što mene brine jesu narativi koji stižu iz Sarajeva. Ja sam vrlo često iznenađena kada čujem gospodina Izetbegovića koji govori istim jezikom i o visokom predstavniku i o američkom ambasadoru i o Zapadu i pridružuju mu se još neki, tako da taj euroskepticizam koji primjećujete, koji vaši reporteri primjećuju kod mlađeg svijeta zapravo su rezultat tih vlasti, zadnjih dva, tri mandata.” kazala je urednica Oslobođenja.

Na pitanje šta su motivi gospodina Izetbegovića i Dodika i koje su strategije koje stoje iza te anti-zapadne retorike u dnevnoj politici Selimbegović je kazala da je to kod Dodika Rusija, a kod Izetbegovića nema alternative.

“Kod gospodina Dodika je to nesumnjivo prijemčivost lideru Ruske Federacije i onim idejama koje on zagovara sa pričom o oživljavanju pravoslavnog svijeta. Slušali smo 9. januara velikosrpske ideje vidjeli ste i sami da se nije libio u zadnjim nastupima da govori o potrebi da i Crna Gora se pridruži toj njegovoj zamišljenoj zajednici pravoslavlja. A kod ovih domaćih euroskeptika mislim da je prvenstveno čuvanje i ambicija da se sačuvaju pozicije vlasti što je naravno i kod Dodika prvenstveni zadatak. Ja ne znam, on barem nudi Rusiju. Od lidera SDA recimo nismo čuli šta on nudi, koja je alternativa zapadnoj integraciji.” kazala je Selimbegović.

Profesorica Ramić-Mesihović kazala je da se kod nas euroskepticizam vezuje sa populizmom.

“Znači, uz nešto što je neostvarivo, što je nadoknađeno. Ono što je sad dokazano je da kad se članica Europske unije, tvoj GDP se uveća, samo par decenija, imaš određeni sigurnosni okvir. Imaš četiri slobode koje je prethodno teško da bi imao, pa naši ljudi čeznu za te četiri slobode, naše firme čeznu za te četiri slobode. Imaš mogućnost da dalje produbljuješ saradnju sa unutrašnjim tržištem Europske unije, a mi imamo dvotrećinski plasman roba na NATO tržište. I sebi uskraćujemo ono što je zapravo vrlo izvjesno, što je isprobano i što već funkcioniše.” kazala je profesorica.

Na pitanje ko je ovom trenutku relevantan politički faktor u Republici Srpskoj, a da je jasno prozapadno orijentiran profesor Savanović je kazao da i opozicija prihvata podanički položaj prema narativu koji nameće vladajući režim u Republici Srpskoj.

“Dakle, opozicija nije bila u stanju ni po jednom pitanju načelnog karaktera, od članstva u NATO-paktu, od odnosa prema putinističkoj agresiji, napada na LGBT populaciju, koju je prošle godine u nekoliko navrata demonstrirao režim u Republici Srpskoj. Dakle, opozicija ni u jednoj od tih ključnih političkih tema nije bila u stanju da izađe iz te zamke u koju je Dodikov režim u Republici Srpskoj uvukao i oni zaista ne pokazuju kapacitet niti nam daju bilo kakav povod za optimizam da će to biti drugačije u narednom periodu. Dakle, u principu, njihova politika je i dalje na nivou opozicije SNSD-u, dakle, čak opozicije samom Dodiku, a ne opozicije politikama SNSD-a.” kazao je.

Bivši amabasador Dilberović odgovorio je na pitanje je li mart mjesec sticanja pregovaračkog statusa?

“Kada govorimo o uslovima koje je EU postavila Bosni i Hercegovini, ja bih volio samo da, pogotovo naši političari koji spominju 14 prioriteta, jako je dobro da ih pročitaju za početak. Jer i kada govorimo o Ustavnom sudu, vrlo je jasno i decidno definisano šta podrazumijeva EU kada govori o Ustavnom sudu, a isto tako kada čujemo ove populističke priče, u kontekstu izbacićemo strane sudije i da ih izbacimo, predsjednik suda za ljudska prava će imenovati Trinova, jer je to njegova obaveza po Dejtonskom sporazumu. Dakle, stvari moramo poredati na način kako su one izvodljive, prebrojati ruke u parlamentu i govoriti u kom kontekstu i u kom pravcu ćemo se kretati. Evropska Unija ocjenjuje napredak, ne ocjenjuje samo puno ispunjenja. Šta će se dogoditi u martu, vidjet ćemo.” rekao je bivši ambasador.

Dilberović je kazao i kako je najbitnije da se sve preporuke usvoje te se osvrnuo na novu političku situaciju u EU.

“Nova politička stvarnost je dovela do toga da EU donosi drugačije odluke od onih koje su bile unazad dvije godine. U tom se našla i BiH. Da se razumijemo, naši političari nisu glupi. Iskoristavaju određeni trenutak. Trenutak napuštanja strogih kriterija, trenutak popuštanja i na tom popuštanju želimo dobiti određene benefite. Da li mi to zaslužujemo? Ako stavimo u kontekst onoga što zaslužuju Ukrajina i Moldavija, onda BiH definitivno zaslužuje da se otvore pregovori u martu. Da ću vam samo jedan primjer. Kada je BiH odgovarala na upitnik EU, tada je organizovan sastanak u Europskoj komisiji u kojima je svim bilateralnim donatorima skrenuta pažnja da ne smiju pomagati BiH ni na koji način, jer to mora biti proces koji moramo izvesti sami. I mi smo to izveli sami. Trebalo je nešto duže nego u ostatku regiona, ali smo izveli sami svojim ljudima, svojom sposobnošću i svojim novcima. Danas sa Ukrajinom i Moldavijom je druga stvar” kazao je Dilberović.

Cijelu emisiju pogledajte u videu.