Srbija pred najneizvjesnijim izborima u eri Vučića: Veliki faktor nestabilnosti za samu sebe

Izbori koje niko ne može predvidjeti

Ton je postavio Univerzitet UCL u Londonu, koji je najavio panel o izborima uz ocjenu da su ovo prvi izbori od 2014. čiji je ishod zaista nepredvidiv: SNS bi mogao zadržati vlast i prebaciti upravo odstupljenog predsjednika Vučića u fotelju premijera, ili bi vladajuća stranka mogla izgubiti od koalicije okupljene oko studentskog pokreta.

Slično misle i oni koji Srbiju prate iz Brisela. Vladimir Bilčík, bivši izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, za Radio Slobodna Evropa ishod opisuje kao „zaista vrlo neizvjestan”. Austrijski politolog Florian Bieber sa Univerziteta u Grazu za njemački ZDF bio je još direktniji. Ocijenio je da je ovo za Vučića borba za sve ili ništa i upozorio da bi tijesan rezultat mogao otvoriti prostor za izborne trikove ili pritisak na koalicione partnere.

Naslovi velikih redakcija pokazuju kako je Zapad uokvirio priču. Financial Times piše o studentima koji žele svrgnuti srpskog „moćnika”. Politico govori o ozbiljnom izazovu Vučićevoj moći. Guardian i Euronews stavljaju u prvi plan masovni studentski marš na Beograd. Deutsche Welle izbore vidi kao referendum koji bi mogao istisnuti manje stranke iz parlamenta.

Vučićeva računica

Vučić u izbore ne ulazi kao predsjednik. Podnio je ostavku 27. septembra i vodi listu „Ujedinjena Srbija” kao kandidat za premijera. Al Jazeera objašnjava da je taj manevar parlamentarne izbore učinio središtem njegovog nastojanja da zadrži vlast prije nego što se moraju održati odvojeni predsjednički izbori.

Viktor Stamenković iz beogradskog Instituta za političke studije za isti medij objašnjava logiku tog poteza. Prema njemu, vladajući tabor bira „izborni redoslijed koji smatra najmanje opasnim”. Vučić, koji ne može na treći predsjednički mandat, sistem je izgradio oko sebe, a ne oko stranke, pa svoju političku budućnost stavlja na kocku ovim glasanjem. Stamenković dodaje i tezu koja bi mogla nadživjeti nedjelju: SNS je od 2024. izgubio široku društvenu legitimnost, čak i ako ponovo pobijedi.

Vučić je kampanju zatvorio u Hali sportova, gdje je obećao da će prosječna plata za četiri godine dostići 1.500 eura. Berlinski taz prenosi da je na svakom skupu ponavljao isto obećanje, da će studente pobijediti.

Pokret bez vođe

S druge strane je lista kakvu srpska politika još nije vidjela. Al Jazeera piše da okuplja kandidate s malo ili nimalo političkog iskustva, među njima akademike, nastavnike i druge stručnjake, i vodi kampanju o vladavini prava, korupciji i obnovi institucija, a ne o Kosovu, EU ili Rusiji.

AP opisuje pokret koji nema ni vođu ni portparola. Odluke se donose na fakultetskim plenumima, što agencija tumači kao svjesnu suprotnost Vučićevom stilu vladanja jednog čovjeka. Listu predvodi novosadski kardiolog Ilija Srdanović, ali studenti naglašavaju da on nije automatski kandidat za premijera. Dopisnik taza Andrej Ivanji pokret naziva novim i politički odvažnim eksperimentom. On bilježi i da studenti, finansijski znatno slabiji od vladajuće koalicije, idu od vrata do vrata i obučavaju kontrolore za gotovo sva biračka mjesta. Njihov slogan, kako ga prenosi taz, glasi: „Ili Srbija ili mafija.”

Njemački mediji ističu i jedan detalj: studenti su danima marširali kroz ruralna područja, Vučićeva uporišta, gdje dominira državna televizija. Sociologinja Jelena Vasiljević za Al Jazeeru kaže da su mladi, dugo smatrani politički najpasivnijom grupom, postali jezgro najveće društvene mobilizacije u posljednjih nekoliko decenija.

Ankete: magla umjesto kompasa

Brojke ne pomažu mnogo. Prema NSPM-u, Studentska lista ima 44,5 posto opredijeljenih birača, a „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” 42,7 posto. Ipsosovo istraživanje, koje je naručila sama lista „Ujedinjena Srbija”, daje toj listi 47,4 posto, a studentima 40 posto. AP podsjeća da Srbija nema pouzdanih nezavisnih anketa. Zato je razlika od nekoliko procenata u jednom ili drugom smjeru više stvar vjere nego mjerenja.

Ključna varijabla je izlaznost. Vasiljević ocjenjuje da SNS zadržava disciplinovano jezgro birača, oslonjeno na klijentelistički model u kojem se dobra i usluge razmjenjuju za političku podršku, dok studentska lista mora mobilisati i one koji inače ne izlaze na izbore.

Strah od izborne noći

Nijedan ozbiljan svjetski medij ne piše o ovim izborima bez riječi „napetost”. Aleksandra Krstić s beogradskog Fakulteta političkih nauka za AP kaže: „Svi se bojimo ekstremnog nasilja.” Agencija navodi i procjenu analitičara da vladajuća stranka kontroliše izborne organe i pravosuđe, te strah da bi obje strane mogle proglasiti pobjedu i da Vučić ne bi priznao poraz.

Četiri dana pred izbore srpska policija uhapsila je šest osoba osumnjičenih da su planirale nasilje protiv policije i političkih protivnika na dan izbora. Prema BIRN-u, opštinska koordinatorka Studentske liste tvrdi da je u Vrnjačkoj Banji uhapšen i jedan njihov aktivista.

Radio Slobodna Evropa objavio je istraživanje koje bi moglo obilježiti postizborne dane. U biračkom spisku pronašao je više od pola miliona birača bez potpune adrese, stotine prijavljenih na adresama centara za socijalni rad, kao i rast broja birača iz Bosne i Hercegovine i s Kosova. Domaća posmatračka misija CRTA u kampanji je zabilježila 116 incidenata i sumnju da je sedam od 18 lista lažno ili satelitsko. Upozorila je i da će izbore pratiti „lažni strani posmatrači” povezani s MAGA krugovima u SAD i ruskim desničarskim pokretima.

Bosanski front

Za čitaoce u BiH posebno je zanimljiva AP-ova reportaža iz Banje Luke. Vlasti Republike Srpske u posljednjih mjesec dana dva puta su zabranile studentske skupove podrške, uz obrazloženje da je riječ o bezbjednosti. Opozicioni političar Nebojša Vukanović zabranu je nazvao „sramotom”. U BiH oko 19.800 birača može glasati na 28 biračkih mjesta. Nezavisni posmatrači optužuju Milorada Dodika i Vučića da organizuju masovno glasanje dvojnih državljana, što obojica negiraju. Prema AP-u, mainstream mediji u RS-u izvještavali su samo o Vučiću i SNS-u.

Hrvatski historičar Hrvoje Klasić za N1 Zagreb sažeo je regionalnu perspektivu ocjenom da je Srbija posljednjih godina postala i veliki faktor nestabilnosti za sebe.

Geopolitika: najveća nepoznanica

Strani mediji ne idealizuju studentsku listu kada je riječ o vanjskoj politici. Igor Bandović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku za Al Jazeeru kaže da su kandidati liste zauzeli tvrd stav o Kosovu, predlagali preispitivanje sporazuma postignutih pod okriljem EU i pominjali referendum o članstvu u EU u roku od šest mjeseci po preuzimanju vlasti. Takav referendum, upozorava, mogao bi dodatno usporiti ili zaustaviti pristupanje. Ako SNS ostane na vlasti, Bandović očekuje dalje pogoršanje odnosa s Briselom.

Rusija se ne krije. Prema istom izvoru, Moskva otvoreno podržava vladu i proteste predstavlja kao „obojenu revoluciju” koju podržava Zapad, dok Kina, koja ima komercijalne interese u Srbiji, izbjegava javne komentare, ali vjerovatno preferira kontinuitet.

Šta nas čeka

Nedjelja neće završiti priču. Postoje tri realna toka.

Vučić zadržava većinu. Postaje premijer, predsjednički izbori slijede do kraja decembra, a pitanje legitimiteta ostaje otvoreno na ulici. Milica Vojinović iz KRIK-a za Al Jazeeru upozorava da bi u tom slučaju represija prema kritičarima mogla ojačati, uključujući mogući zakon o stranim agentima.

Tijesan rezultat bez jasnog pobjednika. To je scenario koga se najviše plaše i AP i Bieber. Odlučivaće manjinske liste, sudbina SPS-a na cenzusu i tumačenje svakog spornog biračkog mjesta.

Studentska pobjeda. Ona bi otvorila novo poglavlje, ali ne i lako. Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike podsjeća da bi nova vlada morala obnavljati demokratski sistem nakon 14 godina, kako on kaže, sistematskog urušavanja institucija, vladavine prava i povjerenja javnosti.

Al Jazeera je dan pred tišinu napisala rečenicu koja možda najbolje sažima sve: s očekivano tijesnim rezultatom i kampanjom u atmosferi dubokog nepovjerenja, legitimitet procesa mogao bi se pokazati jednako važnim kao i konačan broj mandata.

Birališta se otvaraju u nedjelju u 7 sati. Prvi preliminarni rezultati očekuju se oko dva sata nakon zatvaranja u 20 sati.