Dok se iščekuju rezultati drugog kruga francuskih predsjedničkih izbora, raste bojazan od moguće promjene političkog kursa u Evropi, ali i regiji. Istražili smo šta bi to značilo za Zapadni Balkan.

Rezultati u prvom krugu nisu iznenađujući. Međutim, iznenađuje to što je ekstremno desničarska rivalka Marine le Pen sve bliža osvajanju predsjedničkog mjesta u Francuskoj. Posebno zabrinjava što ideologije desnice ne jačaju samo u Francuskoj, nego i u drugim evropskim zemljama. A da bi evropsko jedinstvo bilo očuvano, važno je da i u drugom krugu prednost bude na strani Emmanuela Macrona. U suprotnom…

“To bi bio proces, na neki način, povratka konceptu autarhičnih, zatvorenih, nacionalnih država, o vođenju računa samo o nacionalnim interesima. Mislim da bi došlo do eskalacije pitanja i problema međunacionalnih odnosa, ne samo u Francuskoj, već i na prostoru cijele Evrope”, kazao je Elmir Sadiković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Pobjeda Le Pen prouzrokovala bi “orbanizaciju” Francuske, stava je i hrvatski diplomata Miro Kovač. Ipak, većih promjena u rezultatu ne bi trebalo biti jer aktuelni predsjednik ima veću podršku establišmenta.

“Ali moja procjena je, ako Macron ne napravi neku stratešku grešku, Le Pen će teško pobijediti. Njena pobjeda bi bila jedna desna revolucija”, mišljenja je Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske.

Iznenađenja su moguća, pred nama su još dvije sedmice, ali za Zapadni Balkan, pa i BiH, konkretno. Svakako bi bilo dobro da stanje u francuskoj politici ostane nepromijenjeno. Jer ako bi Macron zadržao svoju poziciju, nastojao bi da definiše nove politike proširenja Evropske unije. S druge strane, Le Pen bi ograničila utjecaj na migracije, a s tim bi bili ograničeni i oni koji izvorno nisu Francuzi.

“Neka prosta matematika u ovom trenutku daje nekih 54% Macronu, ali to još ništa ne znači jer je u ovakvim prilikama u kojima su procesi, apsolutno, neizvjesni i vrlo kratkotrajni, jedan događaj je moguć da okrene situaciju”, naglasio je Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

Dok se Macron tokom kampanje bavio ratom u Ukrajini, što je rezultiralo slabiijim rezultatom u prvom krugu, Le Pen je, bez obzira na ranije veze sa ruskim predsjednikom, sa diskusije o ratu skrenula prema socioekonomskim pitanjima. Međutim, to ne znači da će upravo ovakvi preokreti odlučiti o tome ko će biti deveti predsjednik Francuske.

“Iako je pitanje u Ukrajini uticalo na to da se izbori glasača mijenjaju donekle u odnosu na to koji im kandidat djeluje primjerenije u uslovima međunarodne krize, ne postoje indikatori koji govore u prilog tome da je to tema koja je odlučila prvi krug izbora. Ili da će odlučiti ko će biti 9. predsjednik Francuske”, kazao je Ivica Mladenović, urednik lista Le Monde Diplomatique.

Trka za čelo Francuske, po svemu sudeći, bit će neizvjesna do samog kraja. Zbog toga će oba kandidata morati da se bore za svaki glas. Jasno je, međutim, da je “peglanjem” imidža Marine Le Pen dobila na popularnosti. A to, zaključuju naši sagovornici, nikako ne ide u prilog ni Francuzima ni Zapadnom Balkanu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad