Zrak u Bosni i Hercegovini najzagađeniji je zrak u Evropi, posebno se ističu regioni Tuzle i ZDK. Situacija u Bosni i Hercegovini je identična s onim što su naučnici s Univerziteta u Chicagu zabilježili i prošle godine. U intervjuu za N1 Christa Hasenkopf autorica ovog izvještaja, direktorica AQLI EPIC na Univerzitetu u Chicagu, govori o opasnostima koje zagađen zrak ima za građane BiH, ali i šta bi se moglo uraditi da se to spriječi. Sa Hasenkopf razgovarao Esmir Milavić.

N1: Pročitao sam citat za Bosnu i Hercegovinu, ali izgleda da je u Evropi, kao što kaže vaš izvještaj, 98% Evropljana, 52 od 53 zemlje za koje postoje podaci, izloženo nivoima zagađenja koji ne zadovoljavaju smjernice SZO. Tako da smo prije dvije-tri godine vidjeli dobru situaciju kada smo bili u situaciji sa korona virusom i nismo mnogo zagađivali zrak. Ali vratili smo se na dobre stare načine rješavanja svih ovih stvari.

HASENKOPF: Da, mislim, to je globalno pitanje. Globalno procjenjujemo da svjetska populacija u prosjeku gubi 2,3 godine očekivanog životnog vijeka zbog ovog zagađenja PM 2,5. I samo da prvo damo neku globalnu perspektivu, to je više uticaja na očekivani životni vijek od uticaja problema kao što su HIV AIDS, malarija, nečista voda i saobraćajne nesreće zajedno. I kao što ističete, Evropa nije izuzetak od tog pravila. Reći ću kao pozitivnu notu, primjećujemo da od 1998. godine, kada je počela naša evidencija podataka, vidimo da Evropljani u velikoj mjeri udišu 24% manje zagađenja. Ali to je i danas problem koji Evropljanima i Bosancima umanjuje očekivani životni vijek.

N1: Da, i upravo ste spomenuli šta je za nas manje opasno od zagađenog vazduha. Ići ću redom. Duvan, pothranjenost djece i majki, upotreba alkohola, nesigurna voda, ozljede u transportu, HIV AIDS, zanemarene tropske bolesti i malarija, te nedostaci u ishrani. Dakle, sve ovo vidimo kao velike probleme za sebe, za naše zdravlje, za naš svakodnevni život, ali gotovo da ne obraćamo pažnju na čist i bezbijedan vazduh. A nedavno smo vidjeli pravni postupak u Sjedinjenim Državama gdje je grupa djece tražila od sudije da kaže da je njihovo ustavno pravo da imaju sigurno i čisto okruženje. Na osnovu vaših podataka, gubimo oko 2,3 godine života. Koliko je važan taj broj? 2,3 godine života? Jer kada to dodate, to su milioni i milioni godina života širom svijeta.

HASENKOPF: Da, mislim da ste pogodili suštinu. Mislim, u odnosu na mnoga druga važna pitanja, zagađenje vazduha, a posebno zagađenje PM 2,5, zaista ima ogroman uticaj. Nešto što smo primijetili u ovogodišnjem izvještaju je da ne postoji samo činjenica da ima tako ogroman uticaj, već nije podržano kao globalno pitanje ili kao evropsko pitanje ili pitanje na mnogim mjestima širom svijeta u odnosu na veličinu uticaj je nedovoljno finansiran, nedovoljno istražen. Infrastruktura za upravljanje kvalitetom vazduha u mnogim zemljama nedostaje u odnosu na veličinu problema. Dakle, postoji stvarna i duboka neusklađenost između problema i onoga što posvećujemo tome da ga riješimo.

N1: Znam od prije godinu-dvije podaci Human Rights Watcha, govore da je oko 3300 ljudi u Bosni i Hercegovini izgubilo život zbog zagađenja zraka i lošeg zraka. Ali ako uzmemo ovaj broj za Bosnu i Hercegovinu, posebno za tuzlansku regiju, koliki bi to uticaj mogao imati na generacije koje dolaze. Ako udišu ovaj zagađeni zrak u najmlađoj dobi i to će se nastaviti i u budućnosti, koliko bi to moglo opteretiti, na primjer, zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini ili kvalitetu života tih ljudi na području Tuzle i Zenice?

HASENKOPF: Da, mislim da je to odlično pitanje. Dakle, iz zdravstvene perspektive djece, znamo da bebe i djeca koja udišu zagađeni zrak imaju manja pluća i manji kapacitet pluća. Može imati kognitivne efekte nakon godina dugotrajne izloženosti. Također znamo, recimo na globalnom nivou, da svi plaćamo oko 6% poreza u smislu cijene globalnog BDP-a koju uzrokuje zagađenje česticama. To su neki od načina na koje znamo da smo povezani sa zagađenjem koje utiče i na našu djecu i na ekonomiju. Ja bih rekla jednu od najboljih stvari o problemu zagađenja ako to možete reći o problemu zagađenja, za razliku od klime, koja je opet jako povezana, ako bismo sada, ovog trenutka ili za mjesec dana odlučili da promijenimo kurs, mi vrlo brzo uočite te prednosti. Ovo bi mogla biti godina najprljavijeg zraka koji smo ikada udisali do kraja života. A odavde postaje samo čistije. To nije slučaj sa klimatskim promjenama. Znamo da emisije koje ispuštamo ostaju jako dugo. Ali to je srebrni dio ovog problema zagađenja. Iako trenutno ne postavljamo našu djecu tako da imaju taj zrak i da na njih negativno utječe u budućnosti, mi imamo taj izbor i on se zapravo može relativno brzo promijeniti iz perspektive fizike.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad