Predstavnici zemalja članica EU, Zapadnog Balkana i Turske, Evropske komisije i Evropske centralne banke, kao i predstavnici centralnih banaka Zapadnog Balkana i Turske sastali su se na godišnjem dijalogu o ekonomskoj politici. Dijalog ima za cilj da pripremi buduće učešće u Evropskom semestru Zapadnog Balkana i Turske.

“Ekonomski uticaj ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine suočio je države članice EU, zapadni Balkan i Tursku sa velikim ekonomskim i društvenim izazovima. Učesnici su se složili da je dijalog o ekonomskoj politici od velike važnosti s obzirom na zajednički interes da se definišu odgovarajući politički odgovori i na nedavne negativne šokove”, navodi se.

BiH kasni

Na početku se navodi da je BiH ponovo podnijela svoj Program ekonomskih reformi 2023-2025 sa veoma značajnim zakašnjenjem 20. marta ove godine, te da su “ovo kašnjenje i slaba usklađenost sa zahtjevima programa ometali pravilnu procjenu planova politike za rješavanje značajnih ekonomskih izazova sa kojima se zemlja suočava”.

Navodi se da “kontinuirano nepoštivanje dogovorenih procedura” u zemlji “izaziva sumnje u posvećenost” onih koji su odgovorni u kašnjenje u usvajanju i podnošenju programa, te da su smjernice za politiku navedene u zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga od 24. maja 2022. implementirane “u ograničenoj mjeri”.

“Nedostatak reformskog zamaha zbog trajnog političkog zastoja”

“Nakon snažnog oporavka rasta nakon pandemije 2021. godine, pogoršanje međunarodnog okruženja i sve veći inflatorni pritisci doveli su do usporavanja ekonomske aktivnosti tokom 2022., na procijenjenih 3,9%, uglavnom zbog domaće potražnje. Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine pogađa zemlju prvenstveno kroz indirektne kanale u vidu viših cijena uvoza i slabije vanjske potražnje”, navodi se.

U Ekonomskom programu reformi se očekuje daljnje usporavanje ekonomskog rasta u 2023. godine i umjereno ubrzanje u srednjem roku, na oko 3% u 2025. godini, zahvaljujući poboljšanju međunarodnih izgleda i jačanju domaće potražnje, posebno privatnih i javnih investicija. Predviđa se da će tržište rada imati koristi od jačanja ekonomske aktivnosti.

“Uprkos umjerenom rastu potaknutom domaćim faktorima, u programu se očekuje smanjenje deficita tekućeg računa, što izgleda optimistično. Ključni domaći negativni rizik za ekonomske izglede je kontinuirani nedostatak reformskog zamaha zbog trajnog političkog zastoja, što bi ometalo investicije. Po pitanju vanjske politike, negativni efekti ruske invazije na Ukrajinu koji su jači od očekivanog mogli bi umanjiti izglede za rast”, upozorava se.

Prema programu se predviđa uglavnom uravnotežen budžet za 2023. godinu i značajni fiskalni suficiti za 2024. i 2025., a najveći doprinos fiskalnoj konsolidaciji očekuje se od povećanih prihoda, dok se ukupni rashodi projiciraju da će ostati uglavnom nepromijenjeni kao postotak BDP-a. Po pitanju prihoda očekuje se snažan rast socijalnih doprinosa, dok po pitanju potrošnje, nizak ukupni rast investicija stvara prostor za veća povećanja socijalnih transfera.

Međutim, ističe se da program ne objašnjava dovoljno mjere iza ovih predviđenih promjena. “Planirano smanjenje investicione potrošnje u 2024. je u suprotnosti s makroekonomskim pretpostavkama i nije u skladu s potrebama zemlje i zajednički usvojenim smjernicama politike za 2022. godinu“, navodi se.

Od 2024. nadalje očekuje se da će značajni primarni suficiti smanjiti omjer duga na blizu 28% BDP-a do 2025. Procjenjuje se da su ključni rizici fiskalnog scenarija “optimistične pretpostavke o rastu prihoda i nedovoljno specificiranim rezovima rashoda” u ovom programu, a navodi se da “pouzdanost predstavljenog fiskalnog okvira otežava slaba usklađenost sa standardima EU u računovodstvu u javnom sektoru“.

“Izvještavanje o potencijalnim obavezama, posebno u oblasti javnih preduzeća i dalje je slabo. Kao rezultat toga, omjer deficita i duga mogao bi biti znatno veći od prijavljenog. Nadalje, neizvjesnosti vezane za utjecaj ruskog rata protiv Ukrajine mogle bi zahtijevati podršku ranjivim domaćinstvima i firmama dužu od očekivane. Sve u svemu, uprkos relativno niskom nivou javnog duga, čini se da predviđeni fiskalni scenario ne odgovara na odgovarajući način na izazove sa kojima se zemlja suočava, posebno vezano za umjerene izglede za rast, visoke potrebe za investicijama i izazove u vezi sa napretkom ka pristupanju EU”, navodi se.

U zaključcima se navodi da se monetarna politika BiH i dalje zasniva na aranžmanu valutnog odbora “koji uživa visok nivo kredibiliteta u široj javnosti i ključan je za monetarnu stabilnost“, međutim, također implicira “ograničen obim za rješavanje inflatornog pritiska”. Inflacija uzrokovana cijenama hrane i energenata se ubrzala 2022. godine, dostigavši vrhunac u oktobru od 17,4%. Od tada je inflacija usporila, ali se očekuje da će se vratiti na svoj historijski prosjek tek 2024. godine.

“Bankarski sektor zdrav i otporan”

Ističe se da je u BiH preostalo da se imenuje novi odbor centralne banke, te da se kasni u ovom procesu od 2021. godine, kada su sadašnjim čelnicima istekli mandati.

Navodi se da su entitetski nadzorni organi za bankarstvo nastavili su pomno pratiti finansijski sistem u snažnoj saradnji, te da su “efikasno i brzo riješili krizu Sberbanke“.

“Sve u svemu, bankarski sektor izgleda zdrav i otporan. Uživa u snažnim rezervama kapitala, visokoj likvidnosti i profitabilnost nastavlja da se poboljšava. Kvalitet kreditnog portfelja ostao je solidan uprkos potpunom isteku politike podrške vezanoj za pandemiju. Rizici smanjenja kvaliteta sredstava uglavnom su rezultat ekonomskog usporavanja, visoke inflacije i strožih globalnih finansijskih uslova”, navodi se.

Predlaže se uklanjanje preostalih prepreka efikasnom i brzom rješavanju problematičnih kredita (NPL), kao što je dalje povećanje mogućnosti pregovaranja o vansudskom restrukturiranju ili sekuritizaciji i prodaji problematičnih kredita.

Prema ovim zaključcima, slučaj Sberbanke je upravo “naglasio potrebu za jedinstvenim fondom za rješavanje problema i za reviziju okvira za hitnu pomoć likvidnosti“.

“Odlučnost i sposobnost Vlade da se otvoreno uhvati u koštac sa identifikovanim strukturnim izazovima, uz podršku efektivne upotrebe i implementacije IPA-e i Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, odrediće u godini koja je pred nama potencijal za održavanje ekonomske otpornosti, kao i podsticanje inkluzivnog rasta, konkurentnosti, otvaranja radnih mjesta, uz ubrzavanje tranzicije na zeleniju i digitalniju ekonomiju kako bi se odgovorilo na povećane pritiske vanjskog tržišta“, navodi se.

Ističe se da bi za oporavaktakođer bilo korisno kada bi se “nastavili napori na suzbijanju korupcije i poboljšanju vladavine prava, uključujući brzo uvođenje sistema provjere prijava imovinskih kartona sudija i tužilaca i članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu s evropskim standardima, poboljšanju transparentnosti i jačanju institucija i socijalnog dijaloga”.

Što se tiče konkretnih strukturnih reformi, navodi se da glavni izazovi u smislu jačanja konkurentnosti i dugoročnog i inkluzivnog rasta ostaju: (i) poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje unutrašnjeg tržišta zemlje i spremnosti za zelenu i digitalnu tranziciju, (ii) poboljšanje učinka, transparentnosti i odgovornosti javnih preduzeća, i (iii) povećanje zaposlenosti, posebno mladih, žena i osoba u ugroženim situacijama.

“Teško poslovno okruženje i slabosti u jedinstvenom ekonomskom prostoru zemlje ključni su faktori koji pokreću loše rezultate na tržištu rada i koče poboljšanja konkurentnosti i životnog standarda i pripreme za zelenu i digitalnu tranziciju. Nedovoljna politička ambicija da se uhvati u koštac s regulatornim opterećenjima i korupcijom i da se suoči s izazovima zelene i digitalne tranzicije ostaje problem, ali visok stepen institucionalne i regulatorne fragmentacije zemlje i nizak nivo koordinacije između svih nivoa vlasti također su velike prepreke”, ističe se.

Ostaje da se usvoje ključni zakonski propisi na državnom nivou koji se odnose na otvorena tržišta gasa i električne energije i ciljevi za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost kako bi se osigurala zelena tranzicija i olakšale potrebne investicije. Također se navodi da treba izvršiti pripreme za uvođenje Mehanizma za prilagodbu granica ugljenika (CBAM). “Bosna i Hercegovina zaostaje u digitalnoj tranziciji i nažalost je malo napredovala ka harmonizovanom sistemu elektronskog identiteta i potpisa širom zemlje“, navodi se.

“Neusklađenost obrazovanja i potreba tržišta rada”

“Reforma javnih preduzeća mora biti značajno intenzivirana, počevši od jačanja nadzora i transparentnosti. Veliki dio stanovništva je neaktivan, a pristup tržištu rada je posebno težak za mlade ljude, žene i osobe u ranjivim situacijama”, ističe se.

Međutim, dodaje se da je, kako politika tržišta rada spada u nadležnost entiteta, potrebno da uprava donese “čvrstu i koherentnu dijagnostiku u cijeloj zemlji i da se dogovori i provede potrebne strategije i reforme”.

“Visoka nezaposlenost mladih, čak i među onima koji imaju fakultetske diplome, i visok udio mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se ukazuju na neusklađenost između obrazovanja i obuke i potreba tržišta rada”, navodi se.

“Obrazovni sistem treba reformisati kako bi se riješio problem neusklađenosti vještina, povećao pružanje obrazovanja u ranom djetinjstvu i poboljšao pristup ranjivim grupama obrazovnom sistemu. Bosna i Hercegovina se obavezala da će uspostaviti šemu garancije za mlade, ali su potrebni aktivniji koraci za razvoj plana implementacije. Konsultacije sa socijalnim partnerima o osmišljavanju i provedbi ekonomskih politika, politika zapošljavanja i socijalne politike su neujednačene među entitetima”.

Napredak u oblastima kratkoročne poslovne statistike i platnog bilansa bio je ograničen i Bosna i Hercegovina tek treba da obezbijedi podatke za usklađene indekse potrošačkih cijena (HICP) i regionalne račune. Iako treba uložiti napore da se poboljša obuhvat i pravovremenost gotovo svih statistika, navodi se da prioritet treba dati nacionalnim računima, proceduri prekomjernog deficita i statistici državnih finansija.

Poziv učesnica vlastima u BiH

Bosni i Hercegovini je potrebno dalje usklađivanje sa novim zahtjevima u kratkoročnoj poslovnoj statistici, kao i napredak u oblasti monetarne i finansijske statistike. U svjetlu ove procjene, učesnici pozivaju Bosnu i Hercegovinu da učini slijedeće:

1. Iskoristiti raspoloživi fiskalni prostor u budžetu za 2023. za ciljanu podršku ugroženim domaćinstvima i firmama ako bude potrebno da se ublaži uticaj visokih cijena energije. Poveća udio kapitalne potrošnje vlade u BDP-u mjerama za poboljšanje upravljanja javnim investicijama i ubrzanje implementacije onih investicionih projekata koji su bili predmet jasne pozitivne procjene troškova i koristi. U cilju poboljšanja efikasnosti naplate poreza, obezbijediti efikasnu razmjenu informacija o poreskim obveznicima između poreskih vlasti u zemlji, a posebno razjasniti ustavnu nadležnost za uspostavljanje centralnog (tj. državnog) registra bankovnih računa fizičkih lica, u skladu sa acquis-em EU.

2. Pripremiti izvještaj o potencijalnim obavezama i strategiju kako obuzdati pojavu novih potencijalnih obaveza, posebno u javnim preduzećima, i upravljanje rizicima koji se odnose na postojeće obaveze. Ojačati analitičke kapacitete institucija nadležnih za fiskalno računovodstvo, posebno Ministarstva finansija i trezora BiH, Federalnog ministarstva finansija i Ministarstva finansija RS u cilju poboljšanja kvaliteta fiskalnog računovodstva, uključujući i one kapacitete potrebne za pripremu ERP-a i unaprijediti procedure za izradu ERP-a kako bi se osigurala blagovremena dostava i usklađenost sa zahtjevima. Nastaviti jačati kapacitete zemlje u oblastima makroekonomske statistike, regionalnih računa, istraživanja o radnoj snazi i statistika državnih finansija, te povećati napore za poboljšanje obuhvata i pravovremenosti svih statistika.

3. Nastaviti pažljivo procjenjivati i analizirati kretanje cijena, uz podršku statističkih ureda kroz poboljšanje statistike cijena, uključujući blagovremeno objavljivanje indeksa potrošačkih cijena i razvijanje i objavljivanje stanja bazne inflacije. Dalje ojačati okvire za izvještavanje i upravljanje rizicima u cijelom bankarskom sistemu kako bi se osiguralo tačno izvještavanje o kvaliteti sredstava, dodatno smanjiti institucionalne i pravne prepreke rješavanju problematičnih kredita, smanjiti nedostatke u podacima, posebno u pogledu sektora nekretnina i pokrenuti uspostavljanje jedinstvenog fonda za rješavanje problema. Očuvati integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost centralne banke, a posebno imenovati članove Upravnog odbora bez daljeg odlaganja.

4. U cilju poboljšanja poslovnog okruženja i pripreme za integraciju u jedinstveno tržište, angažovati se na poslovima vezanim za Klaster 2, dodatno pojednostaviti procedure registracije poslovanja, licenciranja i izdavanja dozvola i uskladiti ih u cijeloj zemlji u cilju njihove digitalizacije u bliskoj budućnosti. Usvojiti zakon o elektronskom identitetu i uslugama od povjerenja za elektronske transakcije s jednim nadzornim tijelom u skladu sa acquis-em EU i osigurati da Uprava za indirektno oporezivanje, čija sposobnost da ispuni svoju vitalnu ulogu u cijeloj zemlji, počne provoditi koncept ovlaštenog privrednog subjekta (AEO) i započinje pripreme za pristupanje Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku. Ojačati upravljanje javnim preduzećima ažuriranjem registara u oba entiteta kako bi se osiguralo da uključuju sva javna preduzeća zajedno sa sveobuhvatnim finansijskim izvještajima, revizijama i organizacionim informacijama; dodijeliti adekvatne ljudske resurse centralnim jedinicama za nadzor u oba entiteta; i pripremiti izvještaj o potencijalnim obavezama javnih preduzeća i strategiju upravljanja ovim fiskalnim rizicima.

5. U skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan i Ugovorom o Energetskoj zajednici, usvojiti i započeti implementaciju jedinstvenog integrisanog energetskog i klimatskog plana za smanjenje emisija ugljika kroz povećanje obnovljive energije i energetske efikasnosti. Usvojiti zakone na državnom nivou za električnu energiju i gas i osigurati potpunu harmonizaciju zakona na entitetskom nivou u ovim oblastima kako bi se spriječila dalja kašnjenja u otvaranju i funkcionisanju energetskog tržišta i uspostavljanja “dan unaprijed tržišta električne energije”. Osmisliti i implementirati sveobuhvatnu strategiju renoviranja zgrada na svim nivoima vlasti kako bi se poboljšala energetska efikasnost i uvesti mjere smanjenja potražnje, uključujući potrebne zakone i poticaje za privatni sektor i domaćinstva.

6. Ojačati mehanizme koordinacije unutar zemlje u vezi sa politikama zapošljavanja i uspostaviti međuresornu radnu grupu koja uključuje relevantna ministarstva, njihove agencije i zainteresovane strane za izradu i finalizaciju Plana implementacije Garancija za mlade, njegovo usvajanje i pokretanje njegove implementacije. Razviti sistem za praćenje i predviđanje potreba za vještinama na tržištu rada kako bi se olakšalo usklađivanje sistema obrazovanja i obuke i pružanje prekvalifikacija i usavršavanja sa potrebama tržišta rada. Poboljšati pristup uslugama obrazovanja i brige u ranom djetinjstvu za djecu/porodice ranjive kategorije i u ruralnim područjima.