Šta zapravo jedemo u BiH? Stručnjaci upozoravaju na opasnosti koje se ne vide golim okom

Tehnološki napredak u proizvodnji uzaludan je ako ga ne prati jednak napredak u državnom nadzoru. Usitnjen inspekcijski aparat, rascjepkane entitetske i kantonalne nadležnosti te nepovezani registri stvaraju "sive zone" u kojima je monitoring izazov. Ipak, iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica poručuju da je situacija pod kontrolom.

"Apsolutno imamo kapacitete da laboratorijski ispitamo svu hranu koja dolazi iz uvoza i u unutrašnjem prometu i, prema podacima koje mi imamo, hrana u BiH je i mikrobiološki i zdravstveno ispravna. Ona koja to nije predmet je inspekcijskih organa i daljeg postupanja", rekao je Muamer Mandra, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

Rizici po zdravlje i budućnost prehrambene industrije

Hrana može biti ispravna, ali struka upozorava na prisustvo mikotoksina, teških metala, povećanih koncentracija pesticida i mikroplastike, što direktno uzrokuje niz oboljenja, od akutnih trovanja do dugoročnih onkoloških bolesti. Investicije u moderne tehnologije prerade i interna testiranja postaju ključ opstanka, ali i jedina brana kvaliteta u uslovima kada sistemska podrška države izostaje.

"Sigurnost hrane, ali i dostatnost hrane, bit će veliki problem u budućnosti. Sve više ljudi na planeti, klimatske promjene, pomjeranja određenih stvari. Inovacije moraju ići u pravcu zahtjeva potrošača, a ne onoga što mi želimo i to su novi trendovi. Ne oni ručkovi koje mi hoćemo kao proizvođači, nego potpuno nove priče. Veganske, više proteina, promijenit će se generalno struktura hrane", rekla je Amela Semić, potpredsjednica AS Holdinga.

Stručnjaci upozoravaju na potrebu promjene strategija

Promjena prehrambenih navika i nove tehnologije zahtijevaju moderan, brz i beskompromisan sistem kontrole. Dok razvijene zemlje primjenjuju precizno praćenje porijekla svake namirnice "od njive do trpeze", u Bosni i Hercegovini se i dalje reaguje tek kada problem dospije u javnost.

"Budućnost je već tu. Što znači da moramo mijenjati svoje strategije jer će prirodnih resursa za proizvodnju hrane biti sve manje, da se naš pristup proizvodnji mora uskladiti s tim. Državne vlasti, osim izdvajanja u primarnu proizvodnju hrane, uopće moraju prihvatiti ove promjene koje nas čekaju u narednih 10, 30 i više godina", rekao je Almir Toroman, profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Sigurnost hrane pitanje je javnog zdravlja

Sigurnost hrane nije političko pitanje, to je pitanje javnog zdravlja i sigurnosti. U Bosni i Hercegovini građani izdvajaju sve više novca za hranu, koja je sve modernije upakovana, a sve manje sigurna.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad