Struka o zakonu o VSTV-u: Cementiraju se etničke kvote, unaprijed "rezervisano" 14 mjesta, ali ima i dobrih strana

Evropski zakon o VSTV-u jučer nije usvojen jer su SNSD-ovi ministri obroili dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH. Delić u Novom danu ističe da očito ne postoji politčka volja.

"Iz vizure profesionalne zajednice, odnosno struke regulatora pravosudnog sistema, mogu samo istaći da, iako to svjedoči nepostojanju političke volje da se usvoi ključni reformski zakoni, mogu samo istaći da iz proceduralnih razloga tu možda leži jedna pozitivna stvar, a to je da će pravosudna zajednica putem regulatora imati priliku, očito, da se pravovremeno očituje o kvalitetu predloženog rješenja. I samo da naznačim zbog javnosti da 17. odnosno 18. decembra Visoko sudsko-tužilačko vijeće će zauzeti stav o kvalitetu ponuđenog rješenja od strane Ministarstva pravde BiH", rekao je Delić.

Četiri prijedloga zakon o VSTV

Kazao je kako postoji više predloga zakona koji optiraju u javnom prostoru.

"Mi, manje više kao javnost, svjedočimo postojanju četiri u posljednja tri mjeseca predloga zakona. Ne dva, nego četiri. Od čega su tri dostavljena ispred Ministarstva pravde. I posljednji predlog koji je Visoko sudsko-tužilačko vijeće zaprimilo od Ministarstva pravde je dostupan i javnosti na stranici Ministarstva pravde BiH od petka prošle sedmice. O tom predlogu zakona Visoko sudsko-tužilačko vijeće se još uvijek nije očitovalo. O nekim prethodnim rješenjima Visoko sudsko-tužilačko vijeće se jeste očitovalo i jasno smo artikulisali svoj stav", naveo je Delić dodavši da jučer trebao biti razmatran prijedlog o kojem se VSTV nije očitovao.

Pred ministrima zakon o kojem se struka nije očitovala

Korjalić je navela kako je TI uputio kritike na pojedine dijelove ovog nacrta, posebno na onaj dio koji se tiče samog sastava Visokog sudskog tužilačkog vijeća i daljem insistiranju na etničkim kvotama i prije svega, ističe, omogućavanju izvršnoj vlasti da vrši direktan uticaj na način na koji će se raspoređivati.

"Opet s druge strane, i ovo sve što se dešava na Vijeću ministara, slažem se dakle da je pozitivno s te strane da se zaista uzmu u obzir svi oni prijedlozi koji su došli i od različitih institucija i od organizacija i od stručnih udruženja i slično. Međutim, pokazuje i na koji način zapravo funkcioniše proces donošenja odluka. Od te jedne farse javnih konsultacija gdje vi imate stavljanje na dnevni red sjednice Nacrt koji je još uvijek u konsultacijama koje završavaju u subotu, a on se razmatra na Vijeću ministara u ponedjeljak. Znate odmah da se radi o nekoj drugoj verziji. U dva dana se nije moglo uzeti svi komentari koji su došli kroz javne konsultacije, da je to samo urađeno čisto da se kaže da se nešto organizovalo. Druga verzija objavljena je i to u zadnji čas. Mi smo i tu uputili komentare i slično. Međutim, taj način konfuzije koja se stvara u procesu donošenja odluka svakako da ne ohrabruje. Ovo na koji način se blokade vrše pred vijećem ministara i kroz druge mehanizme i kroz parlament i slično, pokazuje zapravo koliko su političke stranke koje su na vlasti u mogućnosti da, ukoliko žele, blokiraju bilo kakvu reformu", kazala je Korajlić u Novom danu.

Ističe kako imamo jasne namjere, iskazane i vrlo glasno i javno od strane izvršne vlasti i političkih stranaka da i dalje žele kontrolu nad pravosuđem, da i dalje žele da odlučuju na koji način će se raspoređivati pozicija u pravosuđu, što znači da i dalje žele kontrolu nad tim kako će dalje pravosuđe raditi, hoće li ih procesuirati i neće.

"I u tome leži odgovor na pitanje zbog čega nemamo bolje rezultate u smislu procesuiranja slučajeva korupcije", dodala je.

Razdvajanje sudskog i tužilačkog odjela, pravično napredovanje i skraćivanje mandata predsjednika

Delić je analizirao zakon i kazao kako je riječ o zakonu koji reguliše rad krovnog tijela pravosuđa i u tom smislu je reformski, ali govorio je i o prednosti i nedostacima.

"Sadržajno, ovaj zakon ima određene afirmativne i određene negativne, odnosno rizične strane ukoliko bude usvojen. Najpozitivnije strane zakona, ponavljam, koji je predložen od strane Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, je sljedeći - razdvaja se sudski i tužilački odjel. Pojednostavljeno to podrazumijeva da će u budućnosti biti onemogućeno da tužioci biraju sudije, odnosno da dominantno stranke u postupku biraju sudije koje će postupati u predmetima koje one zastupaju. Druga stvar, uvodi se karijerni sistem napredovanja u skladu sa najboljim evropskim standardima, u skladu sa zahtjevima Evropske unije. To podrazumijeva da će biti onemogućeno da se preskaču ljestvice u karijeri, da sudija ide sa prvog stepena na treći stepen direktno, na primjer, na Vrhovni sud, odnosno da tužioci direktno preskaču sistem i ulaze na Vrhovni sud kao sudije Vrhovnog suda. Treće, onemogućava se koncentracija ogromne moći kod pojedinaca time što se ograničavaju mandati predsjednika sudova i glavnih tužilaca na maksimalno dva. Ono što je možda javnosti najinteresantnije, ograničava se na isključivo jedan mandat, dužina mandata članova Visokog sudskog tužilačkog vijeća. I možda samo još dvije stvari da potenciram. Prije svega, uvodi se u mnogome jačanje integriteta postupka izbora članova vijeća i jača se stručnost i kompetencije prilikom izbora članova vijeća. I u konačnici, odredbe o izvještajima o imovini i interesima koji su suštinski predmet argumentacije, da li su optimalni ili ne, u prijedlogu Ministarstva pravde, imaju za cilj u ovoj formi uvođenje mogućnosti sudske zaštite nezadovoljnim sudijama i tužiocima koji budu imali epilog ishoda postupka provjere sa negativnim u konačnici rezultatom", pojasnio je.

Korajlić je navela kako zakon, ako bude ovako usvojen, cementira uvođenje etničkih kvota u zakonsku strukturu i to je problematično, ali i pitanje odredaba o integritetu jer će u disciplinskim postupcima sudije i tužioci moraju dokazivati da su pošteni, a neće se polaziti od pretpostavke nevinosti.

"Neće se polaziti od pretpostavke da se treba utvrditi da oni imaju problem sa integritetom, već će se stvoriti obrnuti teret dokazivanja da pojednostavim niti u krivičnim postupcima. Ne postoji obrnuti teret dokazivanja kada se počini krivično delo ubistva. Polazi se od pretpostavke nevinosti, a ne od pretpostavke krivice. Po tužioca i sudija to neće biti slučaj", navela je Korajlić.

Etničko "zakucavanje" u VSTV

Delić je dodatno govorio o etničkim kvotama u pravosuđu te istakao kako će ovim rješenjem ponovo unaprijed od 20 pozicija čak 14 biti osigurano za etničke kvote.

"Tri propisa trenutno regulišu pitanje etničkih kvota - aktuelni zakon o Visokom sudskom tužilačkom vijeću koji je donesen 2004. godine je u zakonskoj odredbi člana 4. regulisao da sastav Visokog sudskog tužilačkog vijeća u pravilu odražava sastav naroda Bosne i Hercegovine, a da će se pitanje konkretizacije raspodjele pozicija regulisati pod zakonskim aktima. I to je regulisano poslovnikom Visokog sudskog tužilačkog vijeća. Struka je to regulisala na način da je propisala egzaktne kvote 6, 5, 3, 1 u pogledu konstitutivnih naroda i ostalih. Dakle, to podrazumijeva da je aktuelno rješenje koje je donijela struka, ne politika, takvo da u sastavu vijeća mora biti šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan ostali. I tako funkcioniše sistem posljednjih 20 godina. U prijedlogu Ministarstva pravde koji je dostavljen Vijeću ministara i cjelokupnoj javnosti, propisano je u odredbi ponovo člana 4. uvođenje tzv. etničkih kvota da će u budućem sastavu vijeća od 20 članova vijeća minimalno po 4 pozicije biti raspodijeljene na svaki od konstitutivnih naroda, dakle 12 pozicija i dvije pozicije ostalima. Dakle, od 20 pozicija to podrazumijeva da će etničkim kvotama biti unaprijed raspodijeljeno 14 pozicija. Međutim, mehanizam izbora koji je predložen od strane Ministarstva pravde BiH podrazumijeva da će se faza izbora odvijati u dva procesa i da će u prvom procesu biti za 10 institucija koje su propisane u samom tekstu zakona potpuno otvorena procedura. Da pojednostavim, u sadašnjem mehanizmu izbora kojim svjedočimo 20 godina 15 pozicija je unaprijed, oprostite na izrazu, zakucano, etnički. U prijedlogu Ministarstva pravde to bi podrazumijevalo da bismo unaprijed imali u prvoj fazi 10 potpuno otvorenih pozicija koje bi podrazumijevale da će dominirati pitanje struke, a ne etniciteta. U prijedlogu trećem na koji se moram referisati, kojem sam ja neslužbeno svjedočio. To je prijedlog tzv. Trojke koji je u posljednjih nekoliko dana predstavljan, koji ukazuje da je pitanje etničkih kvota usklađeno sa evropskim standardima. Na dnevni red Vijeća ministara naredne sedmice od strane Trojke ili još gore iz proceduralnih razloga u Parlamentarnu skupštinu BiH bez da se dostavi struci na mišljenje, taj treći prijedlog koji navodno ima ugrađene evropske standarde podrazumijeva ponovno u odredbi člana 235. u stavu 1 da će se uvesti u zakonski tekst etničke kvote, dakle, za razliku sadašnjeg prijedloga koji će podrazumijevati kvote 3, 3, 3 i 1 - podjela na konstitutivne narode, u odnosu na prijedlog Ministarstva pravde smanjuje broj sa 4 na 3, odnosno nivo ostali sa 2 na 1, ali ono što je mnogo interesantnije, da ne kažem problematičnije, su odredbe stava 2 i 3. U stavu 2 se ne nudi konačno rješenje, da će se način izbora regulisati zakonom o izmjenama i dopunama tog reformskog zakona, a svojoj javnosti je poznato kako dolazi do političke volje za usvajanje zakona i koliko nama treba", rekao je Delić.

Detalje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad