Suljagić: Mladić nije ostavio krvavi trag samo u Srebrenici, nego u cijeloj BiH

S druge strane je bivša Fabrika akumulatora, nekadašnji gigant koji je zapošljavao oko 470 radnika, a danas spomen-obilježje na sve žrtve srebreničkog genocida.

Fabrika akumulatora u Potočarima, zgrada iz predratnog doba koju je koristio Holandski bataljon UNPROFOR-a kao svoje sjedište 1994. i 1995. godine, mjesto je za koje su Srebreničani jula 1995. vjerovali da će naći spas, ali koje je većini njih postalo mjesto gdje su proživjeli posljednje trenutke svoga života.

Jedina institucija

O značaju Memorijalnog centra, projektima i ciljevima govorio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari Emir Suljagić.

"Nažalost, Memorijalni centar je jedina institucija ovog tipa u BiH. Kada kažem jedina institucija ovog tipa mislim na to da je Memorijalni centar jedina institucija države BiH koja je posvećena komemoriranju događaja iz perioda 1992.-1995. godine. Mi radimo s drugim sličnim institucijama u BiH, s muzejima i cijelim nizom drugih organizacija, ali nažalost, mi smo jedina institucija koja se eksplicitno i po zakonu, po kojem je osnovana, bavi '90-im godinama. Primarno je posvećena događajima vezanim za Srebrenicu, ali nemoguće je izbjeći objasniti kontekst. Opsade Srebrenice ne bi bilo bez opsade Sarajeva, Tuzle. Cijeli jedan narod u ovoj zemlji je između 1992. i 1995. godine bio zguran u nekoliko enklava i nijedna ne može biti objašnjena sama za sebe. Svaka se dogodila kao dio jednog malo šireg plana", pojasnio je Suljagić za AA.

Kada je riječ o Memorijalnom centru, na nekom strateškom nivou, mišljenja je da je njihov primarni zadatak da "izađu iz sudnice", odnosno da u pristupu događajima iz '90-ih godina prošire fokus koji je do sada bio isključivo pravosudne prirode.

"Sve što mi znamo o Srebrenici, opsadi Sarajeva, o Tuzli, Bihaću, odnosno Krajini je rezultat nekih sudskih procesa. To je vrlo važno, da se razumijemo. Krivično gonjenje ratnih zločina je vrlo važno. Jedan od razloga ovog talasa revizionizma koji nas je zapljusnuo je taj što krivično gonjenje ratnih zločina u posljednjih desetak godina izuzetno stagnira. Masovne ubice hodaju među nama kao slobodni ljudi, bez ikakvih problema i straha od toga da će Tužilaštvo BiH, u čijoj su oni primarnoj nadležnosti, da učini nešto po tom pitanju", istakao je Suljagić.

Genocid kulminacija uništavanja

Smatra da, kada tumačimo događaje, treba da znamo da nije svako svjedočenje, nije svaka priča ili dokaz bio obavezno pravosudno relevantan.

"Ako nije imao neku dokaznu vrijednost, nije ušao u nekakav sudski spis, to ne znači da taj dokument ili to svjedočenje nema historijsku vrijednost ili važnost. Zato mi radimo ovo što radimo. Radimo stotine usmenih historija, zato prikupljamo artefakte, predmete koji se mogu povezati s pojedinačnim žrtvama, s pojedinačnim masovnim grobnicama. Zato radimo izvještaj o negiranju genocida, da pokažemo da oni koji su odgovorni za ubijanje danas nastavljaju da tvrde da se to nije dogodilo", naglasio je Suljagić.

Kako je kazao, to su samo neke od stvari koje radi Memorijalni upravo s ovim ciljem, da objasne da Srebrenica nije događaj koji se dogodio između 11. i 15. jula 1995. godine, nego da je taj događaj kulminacija trogodišnjeg nastojanja da se fizički uništi jedan narod.

"Da opsada Sarajeva ne može biti svedena na dva komandanta korpusa - Stanislava Galića i Dragomira Miloševića. Opsada Sarajeva je proces u kojem je učestvovalo 15.000, 20.000 ljudi od kojih su svi, a ako ne svi onda dominantna većina, pucali po Sarajevu. Primarni zadatak, naš cilj je da se pobrinemo da sudski zapisnik postane dio historijskog zapisnika. Naš refleks je vrlo često da čekamo da neko drugi ispriča našu priču", poručio je Suljagić.

"Mladić nije ostavio krvavi trag samo u Srebrenici, nego u cijeloj BiH"

Konačna presuda Ratku Mladiću, ratnom komandantu Vojske Republike Srpske, pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) u Hagu bit će izrečena 8. juna ove godine.

"Vrlo je teško izmjeriti osjećaj zadovoljštine. Vjerovatno postoje ljudi koji su žrtve Ratka Mladića i koji će iz tog procesa, čitanja presude, izaći razočarani, s osjećajem uskraćenosti. Postoje ljudi koji će vjerovatno reći da je to to, da je dobio ono što je zaslužio. Po meni je primarno pitanje: 'Nakon što smo poslali Ratka Mladića u zatvor i osudili ga, šta ćemo sa njegovim životnim djelom, šta ćemo s njegovim naslijeđem, s jednom cijelom političkom klasom koja danas zagovara ono što je Ratko Mladić provodio u djelo u period 1992-1995. godine? Ime Ratka Mladića, taj krvavi trag koji je ostavio kroz ovu zemlju, ne veže se i ne može biti vezan isključivo samo za Srebrenicu. Imajte na umu da je Ratko Mladić u nekim trenucima lično nadzirao i uključivao se u tok opsade Sarajeva", istakao je Suljagić.

Kako je kazao, ne postoji nijedan zločin u BiH, kojeg su počinile "oružane formacije bosanskih Srba koji se nije dogodio u mandatu Ratka Mladića kao zapovjednika".

"U tom smislu, cijela ova zemlja ima razlog da iščekuje i očekuje ishod izricanja presude 8. juna. Ipak, bez obzira na sve što se događa ovdje, ne dopustimo da ikada postanemo taoci toga što je uradio Ratko Mladić i ljudi pod njegovom komandom. Mi sada imamo jedinstvenu priliku da sami napišemo historiju tih događaja", naglasio je Suljagić.

Obnova Memorijalnog centra

Dotakao se i veličanja Ratka Mladića u Srebrenici.

"Ja sam cijelu jednu sedmicu ove godine na posao u Memorijalni centar morao da dolazim prolazeći ispod transparenta na kojem se čestita rođendan Ratku Mladiću. Znamo ko je odgovoran za to i ko je to postavio, ali iz nekog razloga Tužilaštvo BiH vjeruje da to nije krivično djelo izazivanja međunacionalne i međuvjerske mržnje. Tužilaštvo BiH je u tišini udavilo krivično gonjenje ratnih zločina u ovoj zemlji. Taj proces više ne postoji u ovoj zemlji. Trenutak kada se oni počnu baviti time je trenutak kada će bilo koja budala koja misli okačiti poster Ratka Mladića, razmisliti malo o tome jer će to tada imati cijenu. Mržnja u ovoj zemlji nema posljedica", pojasnio je Suljagić.

Govoreći o obnovi u kompleksu Memorijalnog centra Suljagić je kazao da je u toku najveći rekonstrukcijski zahvat od postojanja ove institucije.

"Radi se o obnovi krova na čemu radi Turska razvojna agencija TIKA. Mi s jednom grupom ljudi, dizajnera, arhitekata, koji imaju veze s TIKA-om, radimo na razvoju nečega što bi trebalo da bude stalna postavka u Memorijalnom centru", pojasnio je Suljagić.