Bosna i Hercegovina je prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dostavila ažurirane Utvrđene doprinose Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama. Naime, narednih deset godina ključne su u borbi protiv klimatskih promjena, te je Pariškim klimatskim sporazumom predviđeno ograničavanje porasta temperature na 1,5 stepeni Celzijusa. To je, ističu stručnjaci, moguće postići smanjenjem emisije štetnih gasova. Danas prezentovani dokument svojevrsna je potvrda namjere institucija BiH da daju svoj doprinos u borbi za planetu Zemlju.

Nemaran odnos ljudi prema prirodi. Aerozagađenje. Bacanje smeća. Industrijsko zagađenje. Sječe šuma. Rezultat ovakvog ponašanja savremenog čovjeka je nemilosrdan odgovor prirode. Sve češće oluje, suše, poplave bile su alarm svim zemljama svijeta da nešto moraju poduzeti jer ukoliko temperatura zemlje nastavi rasti posljedice će biti pogubne. Svoj doprinos će dati i BiH.

Zelena politika

”Svjesni smo šta je bilo 2012. godine kada je bila velika suša u BiH. Svjesni smo šta je bilo 2014. godine kada su bile velike poplave i iz tog aspekta preuzimajući sve obaveze iz dokumenta, šaljemo poruku iz BiH: Želimo da se bavimo zelenim politikama, kako bi proveli određene mjere koje bi ublažavali evidentne efekte klimatskih promjena”, kazao je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Zbog toga je BiH dostavila Ujedinjenim nacijama svoj plan doprinosa do 2030. godine. Ovaj plan predviđa smanjenje emisije štetnih gasova za 17,5% uz intenzivniju međunarodnu pomoć, uz ulaganja od oko 17 milijardi KM.

”Znate… ne postoji srpski, hrvatski, bošnjački zrak. Postoji čist zrak i zagađen zrak. Morate znati da kada ove teme budu prioritet, kada o njima budemo govorili, bit ćemo mnogo sretnija zajednica”, rekao je Saša Magazinović, predsjedavajući Zelenog kluba u PSBiH.

Koliko su klimatske promjene štetne pokazuju i ekonomske posljedice poplava i suša. Suša iz 2012. godine dovela je do gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji od oko 1 milijardu dolara. Samo drugačijim odnosom svake zemlje moguće je popraviti stanje.

”BiH je jedna od prvih zemalja u području Zapadnog Balkana koja je usvojila ažurirane i ambicioznije utvrđene doprinose. Time je BiH pokazala liderstvo u regionu kao zemlja članica Ujedinjenih nacija, tako što je preuzela odgovornost i učešće u borbi sa najvećim izazovom – klimatskim promjenama”, kazala je dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN u BiH.

Put ka samouništenju

No, iz ministarstva vanjske trgovine žele graditi i partnerstva sa susjednim zemljama. Zbog toga ministar Košarac ističe da je izgradnja radioaktivnog i nuklearnog odlagališta na lokaciji „Trgovska gora“ na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske nedopustiva jer bi ugrozila ljude i okoliš. Osim takvog odlagališta izazov su i ilegalne deponije smeća, te industrijsko zagađenje.

”Mi nastavljamo podržavati BiH i spremni smo podijeliti svoje značajno iskustvo u ovom polju. Samo zajedničkim naporom se možemo boriti protiv ovog problema, a ovaj problem nam svima treba biti prioritet”, naveo je Matthew Field, ambasador Velike Britanije u BiH.

Potreban je veliki zaokret, istaknuto je, i to ne samo u BiH nego u svim državama svijeta. Čišća životna sredina, očuvanje okoliša, korištenje energije iz obnovljivih izvora energije i smanjenje emisije štetnih gasova spriječilo bi povećanje temperature Zemlje. Ukoliko pak čovječanstvo i dalje ne bude marilo za prirodu to će biti, ističu ekolozi, put ka samouništenju.