Obiježen je 5. Svjetski dan zaštite okoliša. Ovogodišnja kampanja usmjerena je na obnovu zemljišta, problem dezertifikacije i otpornosti na sušu pod sloganom "Naša zemlja. Naša budućnost."
U Bosni i Hercegovini obilježavanja su svedena na lokalni nivo. Ukazano je na brojne probleme za bosanskohercegovački okoliš, kojima se zapravo niko, osim nekolicine aktivista, ni ne bavi.
Od 1973. godine svaki peti juni se obilježava kao Svjetski dan zaštite okoliša. Međutim, svijest o značaju zaštite životne sredine u BiH nije nešto posebno razvijena, borbu najčešće vode građani, dok je zakonska regulativa potpuno izostala.
Iz ekoloških udruženja nabrajaju inicijative za spašavanje rijeka od minihidrocentrala kao posljednju pobjedu građana u borbi protiv ekoloških katastrofa. Međutim, sistemska rješenja nedostaju. Potrebni zakoni, kažu nam upućeni, su u fazi pripreme, ali izgleda daleko od usvajanja.
“Sistema koji bi štitio naš okoliš nema, ima samo sistem da se naši zagađivači pokriju papirima i to je sve što mi od nečega što se zove zaštita okoliša imamo”, kaže Anes Podić, ekološki aktivista.
Organizatorica Konferencije o otpadu, Emina Čelebić-Mravović, ističe da postoje inicijative i planovi ta dalje rješavanje tih problema.
“Ima inicijativa i ima planova kako dalje riješiti te probleme. Najviše treba krenuti od toga da treba razvijati ovaj zakonodavni okvir bez kojeg mi ne možemo dalje u suštini ništa”, dodaje.
Emina je o važnosti zakonske regulative govorila i na konferenciji o cirkularnoj ekonomiji, odnosno važnosti iskorištavanja otpada i njegove reciklaže. Svijest građana o zaštiti okoliša mora jačati, a rješenje je svakako uspostaviti jasan sistem, prema primjerima Evropske unije.
“Sistem prikupljanja otpada, cirkularne ekonomije, reciklaže, korištenja otpada kao resursa treba da bude zadatak svima nama od pojedinca građanina prilikom njegove selekcije kada prilikom odabira, prilikom donošenja odluka da li da uopšte uzme plastičnu kesu u trgovini”, kaže Mirsad Jašarspahić iz Privredne komore FBiH.
Igor Stojanović, potpredsjednik FBiH smatra da je patriotizam voditi računa o značaju, čistoći svoje životne sredine.
“To je pravi patriotizam, to je odnos i prema budućim generacijama i prema djeci kako bi ovdje ljudi ponovo živjeli zdravije sretnije, a ne da strahuju od raznoraznih bolesti”, dodaje.
Bez zaštite okoliša nema ni približavanja Evropskoj uniji. Uz novčanu pomoć Evropska unija pomagat će u zakonodavnom usklađivanju, ali spremni moraju biti i domaći lideri. Primjera radi, svi u BiH su ponosni na bogat živi svijet, ali deklarativno. Jer je zaštita živog svijeta u BiH jako niska.
“U zemljama Evropske unije taj prosjek je preko 20%, Slovenija je zaštitila preko 50% teritorije, a u BiH 3,4%. Nije samo živi svijet u opasnosti nego i životi ljudi, od zagađenog zraka u Bosni i Hercegovini broj umrlih svake godine između 3.400 i 5.000 ljudi, skoro svaka peta ili šesta smrt uzrokovana je nekom bolešću koju je napravio zagađeni zrak. I opet.. ništa se ne dešava, apsolutno nikakvih reakcija vlasti nemaju”, ističe Anes Podić.
Reakcije izostaju, a posljedice bi mogle biti još kobnije. Konkretne poteze zahtijevat će i Evropska unija od države u narednom periodu.
Ipak, velik značaj kada je u pitanju okoliš i njegova zaštita, sudeći po izjavama naših sagovornika, imaju svijest i aktivnost svakog građanina ponaosob.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!