TikTok izazovi, koji su postali izuzetno popularni među mladima, često dolaze sa ozbiljnim posljedicama, ugrožavajući čak i život. Nedavni incident u kojem je dijete iz Banjaluke zadobilo teške povrede tokom izvođenja jednog od ovih opasnih izazova, ponovno je skrenuo pažnju na rizike koje donosi ovaj trend. Gošće emisije Novi dan, Jelena Radović, sociolog i ekspert za digitalni marketing, i Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću MUP-a Republike Srpske, analizirale su psihološke i društvene aspekte TikTok izazova, pružajući uvid u mjere koje se poduzimaju kako bi se spriječile ovakve tragedije.
Više od 20 tinejdžera u Bosni i Hercegovini povrijeđeno je tokom izvođenja opasnog TikTok izazova pod nazivom “Leteći Superman”. Ovaj izazov uključuje aktivnost u kojoj dvoje djece isprepletenih ruku bacaju treće dijete u zrak, koje potom pada na betonsku podlogu, imitirajući skok u more. Iako na prvi pogled mladima može izgledati kao zabavna aktivnost, posljedice mogu biti teške, a broj povrijeđenih ukazuje na ozbiljnost rizika.
“Danas je to izazov Superman, sutra može biti Spider-Man, neki treći dan će biti nešto sasvim drugo. Naime, ovo su neki izazovi koje smo viđali i kada smo mi bili mali. Klinci uvijek nalaze neke igre koje će im biti zabavne, a koje su na granici sa opasnim ili sa vrlo opasnim”, kaže Jelena Radović, sociolog i ekspert za digitalni marketing, ističući kako je danas do takvih informacija lakše doći zahvaljujući društvenim mrežama, no one su se dešavale oduvijek: “Sada samo dopiru do većeg broja ljudi i na različite strane svijeta, pa smo zbog toga i mi svjesniji šta nam se dešava.”
Ovaj trend, koji se širi putem društvenih mreža, postao je pravi izazov za sigurnost mladih i poziva na hitnu reakciju društva, roditelja i nadležnih institucija.
Nakon nedavne nesreće u Banjaluci, gdje je djevojčica teško povrijeđena nakon što je pokušala izvesti izazov s TikToka, nadležne institucije ponovo su apelirale na roditelje i staratelje da obrate veću pažnju na ponašanje svoje djece na internetu.
Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a Republike Srpske, ističe kako je incident potaknuo zabrinutost zbog opasnosti na koje djeca mogu naići kroz virtualne izazove.
“Najveći problem kod ovih izazova je što se najčešće izvode u učionicama, gdje je opasnost veća nego na otvorenom. Ovo nije jedini takav slučaj, slične opasne igre, poput onih gdje se djeca penju po visokim zgradama ili pokušavaju zadržati dah u vodi, također su bile prisutne u prošlim godinama”, dodaje Miljanović.
Također, ukazuje na veliku odgovornost roditelja koji bi trebali prilagoditi postavke aplikacija na mobilnim telefonima te redovno pratiti sadržaj kojem njihova djeca pristupaju. Preporučuje također intenzivniji razgovor s djecom o potencijalnim opasnostima, jer kako kaže, roditelji ne mogu očekivati da škola bude odgovorna za sve.
“I najbitnije je da se djetetu ukaže na eventualne posljedice. Mi ne možemo očekivati da će škola riješiti ovakve probleme, kad sam roditelj daje mogućnost mobilnog telefona i pristup aplikacijama djetetu koje čak nema ni 13 godina, jer vrlo dobro je poznato da TikTok-u ne bi trebalo da pristupa dijete koje nema 13 godina starosti”, napominje Miljanović.
“Zabraniti djetetu internet je kao da mu amputirate ruku”
Govoreći o korištenju interneta, Jelena ističe da je susretanje s društvenim mrežama u ranoj dobi postalo gotovo neizbježno. Prema njenim riječima, “djeca se susreću sa društvenim mrežama u trenutku kada prvi put dobiju mobilni telefon”, čime se otvara pitanje njihove sigurnosti i pravilnog usmjeravanja od strane roditelja.
Također upozorava da je danas “oduzeti internet, društvene mreže i telefone djeci isto kao da im amputirate ruku”. To je, kako kaže, nešto što je teško razumjeti iz perspektive starijih generacija koje su odrasle van svijeta interneta i društvenih mreža.
Dodaje da je od velike važnosti započeti edukaciju o digitalnoj pismenosti već u predškolskom uzrastu.
“Djeca se već u tom uzrastu susreću s internetom i mobilnim telefonima, pa je važno početi razgovarati o digitalnoj pismenosti koja mora biti sastavni dio osnovne funkcionalne pismenosti”, naglašava Jelena.
Smatra da mnogi zaboravljaju važnost digitalne pismenosti, misleći da je to još uvijek “budućnost”. Iako su škole uvele određene segmente informatike i građanskog vaspitanja, Jelena ističe da se i dalje mora puno više razgovarati o ovoj temi u obrazovnim institucijama.
“Škola mora da se bavi tim pitanjem, kao što se bavi i roditeljima, jer je to obrazovna i vaspitna ustanova”, dodaje.
Prema njenom mišljenju, pedagozi i psihologi u školama treba da se pozabave pitanjem sigurnosti na internetu kroz redovne časove i da po zakonu bude obavezno organizirati nastavu o ovim temama, posebno kada se dogode ekstremni slučajevi.
Također ističe problem pravnog sistema u vezi s društvenim mrežama.
“Jako teško se procesuiraju počinioci ili se dolazi do onoga ko je prekršio određeni zakon ili je napravio krivično djelo ili prekršaj. Izazovi u komunikaciji sa društvenim mrežama. S druge strane, mi imamo jako veliki problem u komunikaciji sa samim platformama i društvenim mrežama koje se jednostavno oglušavaju o bilo kakve naše zahtjeve. Znači, ako prijavljuje pojedinac određeni video, treba jako mnogo vremena ili uopće se ne desi da se taj video ukloni. Naše institucije imaju čak i upravni sistem. Mi imamo određene članove zakona koji se odnose na ovakve stvari, ali ono što je problem jeste da same platforme nisu u dužnosti da odgovore na naše prijave jer svako od nas je potpisao ‘Terms and conditions’,'Policy privacy’ i tako dalje i mi da dozvoljavamo, odnosno svako od nas kao pojedinac je potpisao određeni ugovor. Što znači da mi na nivou institucija moramo da oformimo određeno tijlo koje će funkcionirati tako da u sebi ima pravnike, kod nas je to u Srbiji VTK, odnosno da ima predstavnike iz različitih grupa i sfera koje će potom komunicirati sa platformama i državama kojima te platforme pripadaju. Ne možemo se osloniti samo na jednu konkretnu stvar, već moramo da djelujemo kao hobotnica i sa različitih strana hvatamo to svim svojim pipcima, da bismo došli do nekih poboljšanja i do toga da ovakve stvari ne da budu sankcionisane već i da djeca budu malo i svjesnija toga šta neki rizici donose”, kaže Jelena.
Mirna Miljanović dodaje da u Republici Srpskoj već postoji predmet “digitalno doba”, koji se uvodi od drugog razreda osnovnih škola, s ciljem podizanja medijske pismenosti djece i razvijanja kritičkog mišljenja o digitalnim sadržajima.
Policija je također poduzela mjere za preventivnu edukaciju djece o sigurnosti na internetu, a inspektori za visokotehnološki kriminalitet redovno održavaju predavanja u školama. No, kako kaže Miljanović, razvijanje svijesti o opasnostima digitalnog svijeta mora biti zajednički cilj, u kojem roditelji, nastavnici i institucije imaju ključnu ulogu.
“Zaštita djece na internetu zahtijeva zajednički napor svih, jer društvene mreže su postale svakodnevna realnost. Djeca se danas igraju u virtuelnim dvorištima, a na nama je da ih naučimo kako da budu sigurna u tom svijetu”, zaključila je Miljanović.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!