Svaki od mirovnih planova u doba ratnih sukoba devedestih, od Kutiljerovog do Dejtonskog, raspravljao je upravo o imovini, kažu pravnici iz Republike Srpske. Uprkos odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ali i odlukama OHR-a, vlasti entiteta iz Banjaluke poručuju da je pitanje imovine riješeno 1995. godine i to famoznom teritorijalnom podjelom od 49 na prema 51%.

Dok OHR-ovi ekspertski timovi rade na zakonskim rješenjima u vezi državne imovine, iz Banjaluke kategoričan stav.

“Neće se desiti da se o imovini odlučuje na nivou BiH, jer to nije imovina Bosne i Hercegovine, to je naša imovina”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Tačku na imovinu dao je Dejton smatraju i Dodikovi oponenti iz opozicije. Lider SDS-a kaže da nema razlike između koncesija datih Kinezima ili Austrijancima, u odnosu na one koje bi se potencijalno dale Srbiji za projekte koje želi da radi.

“U suštini ne bi trebala postojati nikakva razlika, ali se pravi razlika koja je očigledno politički motivisana”, kazao je Milan Miličević, v.d. predsjednika SDS-a.

Prije više od deset godina, jedna od vodećih njemačkih kompanija RWE bila je izabrana za koncesionara i partnera Elektroprivrede RS na gradnji četiri HE na Drini: Buk Bijela, Foča, Paunci i Sutjeska. Ugovorom koji je potvrdila i NSRS definisan je bio odnos vlasništva u korist Nijemaca 60-40%. No, zbog ekonomske neisplativosti, strani partneri su izašli iz posla u maju 2013. godine.

Pravnici iz Banjaluke pitaju se šta se promijenilo sada kada Srbija želi da gradi po istom projektu?

“Kad je njemački RWE pregovarao za isti taj projekat za koji se kandiduje Srbija, to je bilo nesporno, zašto je sporno sada kada projekat kandiduje Srbija? Jedna od stvari po kojoj oni koji drugačije misle, će kandidovati razliku između elektrane negdje i ove koju hoće da gradi Srbija, jeste da se gradi na Drini, a Drina je međudržavna granica. Ali, koliko sam ja upoznat, tamo gdje treba da se gradi nije na Drini, nego duboko tamo negdje kod Foče, u unutrašnjosti RS”, kazao je Darko Radić.

U Akademiji nauka i umjetnosti RS, raspravljali su o imovini. Sve su povezali i sa teorijom o globalnoj borbi za pitku vodu, energente…

“Na imovini je nastao rat u Libiji. Gadafi je platio glavom kada je odlučio da promijeni koncesije i da traži od British Petrola i nekih drugih da upravljaju imovinom onako kako to kažu vlasti Libije. I Jugoslavija je bila 5.po proizvidnji oružja, morala je da plati ceh, na neki način smetala, da ne kažem Irak”, kazao je Vitomir Popović, akademik RS.

Za Popovića koji je učestvovao u arbitraži za Brčko, imovina je bila dio svakog od mirovnih planova od Kutiljerovog, do Dejtonskog. Navodi da je sve definisao i Sporazum o razgraničenju i odnosnim pitanjima, odnosno njegovi aneksi.

“Tako što je rekao da se ta imovina na bazi Ženevskih principa od 8. septembra i njujorških principa od 21. septembra 1995.godine ima podijeliti u odnosu 49-51%, tu nema nikakve dileme. To piše u tom aneksu dva. Budući da nije bilo moguće riješiti sporno pitanje linije razgraničenja oko Brčkog, formirana je posebna međunarodna arbitraža. U tački 52. te arbitražne odluke od 5. marta 1999. godine jasno rečeno, kada je obrazlagan stav RS da bi na taj način došlo do promjene procenata 49/51%, što bi išlo na štetu RS; Rečeno je da će se ta predratna opština Brčko formirati kao kondominijum, što će reći zajednička susvojina RS i FBiH, dakle ni u arbitražnoj odluci nemate imovine na nivou BiH ni u oblasti Brčkog”, kaže Popović.

Sve se ipak mora rješavati na nivou BiH poručuju iz EU. Njemački, turski, italijanski, te domaći eksperti dio su međunarodne radne grupe. Rješenje bi moglo biti kažu definisanje prava vlasništva i prava korištrenja imovine.

“To može biti državna imovina, a da se koristi kao što je to slučaj u Austriji, da ga koristi niži nivo vlasti”, kazao je Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH.

Trakavica o državnoj imovini traje dvije decenije. Vijeće za provođenje mira u BiH je 2004. godine zatražilo da se nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.
Raspolaganje istom do konačnog rješenja zabranio je 2005. godine tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown i to nametanjem zakona.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad