Evelin Avdić, trener Plivačkog Kluba „Sport Time“ za N1 govorio je na šta se posebno treba obratiti pažnja ukoliko je planirano kupanje u jezeru, te na koji način se razlikuje način plivanja u moru i rijeci. Također, ukazao je na to kako se ponašati ukoliko vidimo da se neko utapa te kako da do toga ne dođe.

Prvo je Avdić govorio o razlikama plivanja u zavisnosti vrste vode i lokaliteta.

“Razlike su ogromne. Prije svega razlika je u temperaturi. nećete naći istu temperaturu, pogotovo u našim rijekama i jezerima i u moru. Druga stvar, salinitet u moru čini to da se osjećamo komotnije, lakše. Voda se ne kreće, ona je stajaća. Obično se kupamo na uređenim plažama”, objasnio je.

Kupanje u rijekama

Kupanje u rijekama sa sobom nosi i određene specifičnosti, istakao je Avdić.

“Rijeke i jezera donose svoje opasnosti, pogotovo zbog promjene riječnog dna. Promjene u vidu erozije koje se dešavaju tokom godine, velikih bujica, naglog pada vodostaja i svega. Mi ne znamo u šta ulazimo u rijekama. Onda moramo voditi računa kako se ta rijeka kreće, eventualnim podzemnim špiljama, preprekama koje se mogu naći u rijekama, vrsti riječnog dna koje je ono vrste da li je muljevito, šljunkovito, da li je kamen koji je najbolji i nema problema. To su sve stvari na koje moramo paziti”, kazao je on.

Savjet koji je Avdić svima dao jeste da plivaju u skladu sa svojim mogućnostima.

“Najbitnije je od svega da uvijek idemo malo ispod svojih mogućnosti, ne iznad jer kao što rijeka kaže lako ću ja sa neplivačima dajte vi meni dobrog plivača. Ako krenete i precijenite svoje mogućnosti, vodu niko nikada nije pobijedio i neće”, naveo je.

Šok koji ljudi dožive

Važno je, ističe Avdić, da se prilikom ulaska u vodu tijelo prilagodi na razliku između temperature vode i temperature zraka.

“Ljudi govore da ćete dobiti srčani ulaz prilikom ulaska u vodu, to je rijetka pojava, ali šok koji ljudi dožive dok se naviknu u temperaturi je dovoljan period da se dovedemo u neku opasnost koja na kraju može imati neželjene posljedice. Pripremite se za ulazak, nikad voda nije hladna bez obzira da li je Drina, Neretva, Vrbas. Niti jedna rijeka nije hladna ako ste adekvatno pripremljeni i spremni da uživate”, istakao je.

Treba voditi računa da se pliva na poznatim mjestima, kazao je Avdić.

“Najmanje povreda, nesretnih slučajeva se desilo klasičnim utapanjem. Obično su to šokovi prilikom ulaska, neki udarci prilikom skokova ili odlasci na neispitana mjesta”, ukazuje.

Kako se manifestuje šok?

Objasnio je Avdić kako se manidestuje šok.

“Manifestuje se u trenutnom gubitku spoznaje gdje se nalazite. Uđete u jednom trenutku i izgubljeni ste i mislite da plivate u dobrom smjeru. Odete na suprotenu stranu , povuče vas neki vir, brzac i završit ćete 15-20 metara dalje u nepoznatom ambijentu i onda nastupa momenat panike i zbog toga se dešavanja napad panike”, istakao je.

Kupanje u jezerima

Nakon što je dvadesetčetvorogodišnjak preminuo, a osamnaestogodišnjak je životno ugrožen nakon što su ih spasioci tokom vikenda izvukli iz jezera Mandek kod Livna, Avdić pojašnjava zbog čega je plivanje u jezerima specifično.

“Jezerska dna su muljevita, obično u 90 posto bh. jezera dno je neispitano i ne znate gdje gazite i gdje ima neki mulj, ostaci nekog drveta, šiblje za koje vam zapne noga”, kazao je.

Greška koju mnogi rade jeste da krenu spašavati utopljenika ulaskom u vodu.

“Sve treba učiniti da ne ulazite u vodu i pomažete nekome. To je osnovni postulat i pravilo. Učiniti sve da ne ulazite u vodu”, naveo je i dodao.

“Često onaj što se utapa preživi, a u panici potopi osobu koja mu je htjela pomoći.”

Utopljenik ne zna šta radi, kazao je Avdić  i ispričao situaciju dok je radio kao spasilac.

“Niti jedan utopljenik nije bio svjestan niti jednog momenta utapanja. Kada nastupi strah od utapanja, tada se sve zaboravlja. Vi tražite i najmanju trunku spasa. Imao sam oca sa troje djece koji je ušao da pliva s upozorenjem da je preduboko, da je voda nemirna i da ne bi trebao da vodi djecu koja su neplivači. U jednom trenutku otac je pošao da se utapa i hvatao se za djecu da se spasi. On to ne bi svjesno uradio i to je podsvjesno stanje i ono što mi ne razumijemo to je skriveni dio mozga gdje mi radimo na opstanku i kada spašavate svoj život vi gubite razum”, pojasnio je.

A ono što je potrebno uraditi, kaže Avdić, jeste agresivno pristupiti i ne dozvoliti da vas utopljenik uhvati.

“Puno je bolje povuči za kosu, uhvatiti za ruku, nego da on vas zgrabi”, naveo je.

Kada je riječ o plivanju u bazenima moramo voditi računa daplivamo u skladu sa svojim mogućnostima, odnosno svako ima različite mogućnosti koliko može otplivati.

Benefiti vode i plivanja su ogromni i naše tijelo uživa u vodi, ističe Avdić, samo treba respektovati silu prirode.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

#related-news_0