Trlin: Većina u Skupštini KS nije dovoljna bez ustavne procedure, nastavak lobiranja otvara pitanje krivične odgovornosti

Trlin je objasnio da je etnički princip prisutan i u ustavnom uređenju Kantona Sarajevo. Prema njegovom tumačenju, skupštinsko rukovodstvo mora uključivati predstavnike Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih, koje biraju odgovarajući klubovi.

Činjenica da Skupština KS nije dvodomno tijelo, naglasio je, ne uklanja obavezu poštovanja propisanog postupka.

„Ovdje imamo jasno propisane procedure Ustavom Kantona Sarajevo i internim aktom Skupštine“, rekao je.

Objasnio je i redoslijed imenovanja nove izvršne vlasti:

„Rukovodstvo Skupštine konsenzusom imenuje mandatara. Mandatar onda sastavlja vladu i onda se vraća sve u Skupštinu, gdje on predstavlja svoj ekspoze“.

Pozvao se na odluku Ustavnog suda Federacije BiH koja se odnosila na drugi kanton, smatrajući da bi mogla poslužiti kao orijentir za eventualni spor u KS. Ipak, naglasio je da je mogući jednak pristup suda njegova pretpostavka.

Moguće odugovlačenje formiranja vlade

Na pitanje o blokadama i tvrdnjama da bi u opisanoj situaciji moglo biti elemenata krivičnog djela, Trlin je odgovorio:

„Mislim da nema, jednostavno je riječ o tim procedurama“.

Ocijenio je da bi moglo doći do dugotrajnog odugovlačenja pokušaja sastavljanja vlade, kakvo je BiH već doživljavala na različitim nivoima vlasti.

Govoreći o granici između zaštite vitalnog interesa i političke blokade, upozorio je da je taj mehanizam široko postavljen.

„Vidjeli smo da je moguće tu postaviti bilo koje pitanje“, naveo je.

Prema njegovoj ocjeni, zaštita nije ograničena samo na pitanja tradicije, jezika, kulture i religije, što političkim elitama ostavlja prostor za široka tumačenja.

Nastavak lobiranja i odgovornost

Trlin je, govoreći o novoj odluci Ustavnog suda BiH o lobističkim aktivnostima vlasti RS, napravio razliku između dosadašnjih aktivnosti i njihovog eventualnog nastavka.

Smatra da su se vlasti ranije oslanjale na prethodne odluke i njihova tumačenja, zbog čega nije uvjeren da bi dosadašnje postupanje dovelo do optužnice.

„Ali u ovom slučaju, ako bi se to nastavilo, već bi se ušlo u zonu krivične odgovornosti“, upozorio je.

Prema njegovom tumačenju, Ustavni sud mogao bi utvrditi neizvršenje odluke i dostaviti rješenje Tužilaštvu BiH, koje bi potom moralo provesti istragu. Smatra i da lobistički ugovori ne mogu biti službena tajna, ukazujući na obaveze transparentnosti.

Može li Bećirović zaustaviti pomilovanje?

O mogućem pomilovanju Dodika Trlin je iznio oprezan stav, naglašavajući potrebu zajedničkog razmatranja Ustava BiH, Zakona o pomilovanju i Poslovnika o radu Predsjedništva.

Pozvao se na član 43. Poslovnika, koji, prema njegovom tumačenju, zahtijeva konsenzus za poslove koje je Predsjedništvu prenijela Parlamentarna skupština.

„Iako ne smatram da sam 100 posto u pravu“, ogradio se, iznoseći mišljenje da bi jedan član Predsjedništva, hipotetički Denis Bećirović, mogao zaustaviti takvu odluku.

Spomenuo je i mogućnost pokretanja procedure zaštite vitalnog interesa entiteta te eventualnu ulogu Ustavnog suda BiH u raspletu institucionalnog spora.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad