Šta je pozadina jučerašanjeg odbijanja prijedloga zakona kojim bi se u turskom parlamentu genocid u Srebrenici definisao kao takav, a 11. juli proglasio Danom žalosti.

Je li moguće da su posrijedi odnosi sa Srbijom ili tek pogrešno shvaćen kontekst?! Iz Ambasade Turske u Sarajevu navode radi se o zlonamjernom prenošenju vijesti, ne negirajući da zakon nije usvojen uz opasku da već postoji usvojena deklaracija kojom se priznaje srebrenički genocid.

“Pravac Potočari – Bratunac, nemoj da se zaustavljate! Evo na 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednoga praznika srpskoga, poklanjamo srpskom narodu ovaj grad. Došao je trenutak se osvetimo Turcima na ovom prostoru.”, riječi su osuđenog ratnog zločinca, tadašnjeg generala Vojske Republike Srpske, Ratka Mladića, uoči sistemskog pokolja preko 8,000 nenaoružanih bosanskih muslimana među kojima su se nalazili dječaci i muškarci u dobi od 13 do 77 godina u tzv. zaštićenoj UN-ovoj enklavi.

Turska pod predsjednikom Erdoganom, koji državom vlada već 21 godinu, postala je aktivan igrač na Balkanu i uglavnom se nametala kao pobratimska zemlja. No, žustra rasprava u Velikoj skupštini Turske. Nakon predlaganja opozicijske CHP stranke da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid, prijedlog je odbila upravo vladajuća koalicija pod vodstvom Recepa Tayyipa Erdogana.

“Kao turski i muslimanski sin Balkana, podnio sam prijedlog Velikoj narodnoj skupštini Turske za priznavanje masakra u Srebrenici kao genocida.
Na kraju mog govora, isključili su mi mikrofon rekavši da je moje vrijeme isteklo. Moj prijedlog je, nažalost, odbijen od strane poslanika AKP-a. Ne prihvatam ovu situaciju, ne mogu je prihvatiti. Obećao sam Bošnjacima prije nego što sam izabran. Masakr u Srebrenici je genocid i mi ćemo osigurati da bude priznat kao genocid u Velikoj narodnoj skupštini Turske. Kao Republikanska narodna stranka, nećemo odustati dok naša Vrhovna skupština ne prizna ovaj genocid!”, rekao je Hasan ÖZTÜRK opozicijski CHP.

Aktivisti za ljudska prava, analitičari i zastupnici u turskom parlamentu tvrde da je jedan od mogućih razloga za ovakvu odluku očuvanje dobrih odnosa sa Srbijom.

“Biće da vladajuća AKP to čini kako ne bi narušila svoje odnose sa Srbijom i da odbija prijedlog koji bi pitanje genocida podigao na višu razinu kao član zakona koji podrazumijeva uspostavljanje Dana sjećanja na genocid u Srebrenici. To je bio vrlo ozbiljan prijedlog koji bi dan sjećanja ozakonio i vrlo vjerovatno su ga odbili smatrajući da bi to uznemirilo Srbiju. Erdogan nikada javno ne kritikuje zemlja sa kojima ima dobre vanjskopolitičke odnose, to dobro znamo. Pošto su trenutno politički odnosi sa Srbijom veoma dobri, pretpostavljam Erdogan želi upravljati brodom tako da ne povrijedi ni jednu stranu”, naveo je Ömer Faruk Gergerlioğlu, zastupnik u Skupštini Turske.

Analitičari nadalje smatraju da bi prijedlog zakona imao efekat na pokretanje nove rasprave o armenskom genocidu koji Turska još uvijek negira. Genocid nad Armenima podrazumijeva pokolj i prisilnu deportaciju više od milion Armenaca koje je počinilo Osmansko Carstvo od 1915. do 1923. Do danas su vlade i parlamenti 34 zemlje, uključujući Argentinu, Brazil, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Meksiko i Sjedinjene Države, službeno priznali genocid nad Armenima. Tri zemlje – Azerbajdžan, Turska i Pakistan – to negiraju.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u programu N1 podsjetio je da su ranije stranke u turskom parlamentu usvojile deklaraciju o osudi genocida u Srebrenici te da je kontekst jučerašnjeg odbacivanja zakosnke regulacije pogrešno shvaćen.

Genocid u Srebrenici potvrđen je pravomoćnim presudama međunarodnih sudova, kao i pravosudnih institucija u regionu, kojima je u skladu s najvišim međunarodnim pravnim standardima, činjenično, temeljeno na relevantnim materijalnim dokazima/dokumentima, svjedočenjima i vještačenjima, verificiran najteži zločin i jedini genocid počinjen na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Forenzički dokazi pokazuju da su početkom jeseni 1995. godine snage Vojske Republike Srpske napravile značajan napor da se prikriju masovna pogubljenja tako što su premještali primarne grobnice u udaljene sekundarne grobnice.

Za genocid i ratne zločine je na području Srebrenice na više od 700 godina zatvora osuđeno više od 50 osoba, a izrečeno je pet doživotnih kazni.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad