Oglas

Coober Pedy, Australija

U australskom gradu pod zemljom i danas se govori srpski i hrvatski

author
N1 Sarajevo
14. nov. 2026. 05:50
63014389-coober-pedy-australija
Ilustracija | Profimedia

Coober Pedy u pustinji Južne Australije poznat je po kućama ukopanim u stijenu i po crkvi Svetog Ilije koju je iskopala srpska zajednica. Prema australskom popisu iz 2021, u mjestu od 1.566 stanovnika 30 ljudi kod kuće govori hrvatski, a 23 srpski.

Oglas

Oko 850 kilometara sjeverno od Adelaidea, usred pustinje, nalazi se mjesto u kojem se kuće ne grade, nego kopaju. Coober Pedy je nastao oko nalazišta opala, a stanovnici su se od vrućine sklonili u brda od pješčara. Među njima su i ljudi s Balkana, koji su ispod površine iskopali i pravoslavnu crkvu.

Rekord je 48,3 stepena, ne 50

Australski Biro za meteorologiju (BoM) ima mjernu stanicu na aerodromu Coober Pedy od 1994. godine. Prosječna najviša dnevna temperatura u januaru, usred australskog ljeta, iznosi 36,9 stepeni. U prosjeku je 24 dana godišnje 40 stepeni ili više.

Najviša temperatura na toj stanici je 48,3 stepena. Izmjerena je 20. decembra 2019, a izjednačena 30. januara 2026. Pedeset stepeni, koliko se često navodi u tekstovima o ovom gradu, službeno nije zabilježeno. Kiše padne tek oko 144 milimetra godišnje, a zimske noći znaju biti hladne: najniža izmjerena temperatura je minus jedan stepen, u julu 2022.

U podzemnim kućama, koje mještani zovu dugouts, temperatura se, prema Državnoj biblioteci Južne Australije, drži oko 23 stepena tokom cijele godine, bez klima-uređaja.

Sve je počelo s jednim dječakom

Opal je ovdje prvi pronašao četrnaestogodišnji Will Hutchison, 1. februara 1915, dok je s ocem tragao za zlatom. Spomen-ploča na tom mjestu kaže da je njegov nalaz pokrenuo rudnike opala Coober Pedyja. Ime grada smatra se poangliženim oblikom aboridžinskih riječi kupa piti, koje se najčešće prevode kao „bijeli čovjek u rupi“.

Prve podzemne kuće, navodi državna biblioteka, gradili su vojnici vraćeni iz Prvog svjetskog rata, po uzoru na rovove u kojima su živjeli u Evropi. Prema Vladi Južne Australije, više od 95 posto svjetskog plemenitog opala dolazi iz Južne Australije, Novog Južnog Velsa i Queenslanda.

Crkvu su iskopali rudari

National Geographic, pozivajući se na lokalno vijeće, piše da je oko 60 posto stanovnika porijeklom iz Evrope i da su se doselili nakon Drugog svjetskog rata. Srpska zajednica je 1993. iskopala crkvu Svetog proroka Ilije. Portal Pravmir je 2013, uz izjavu vladike Irineja za RTS, pisao da su je iskopali sami rudari opala i da je hram dug 30 metara. Pod zemljom su i sala, parohijski dom i vjeronaučna škola, a likovi svetaca isklesani su direktno u stijeni.

Crkva dugo nije imala stalnog sveštenika. SBS je 2012. pisao da vjernici sami drže službe, a da sveštenike za velike praznike dovode avionom. Na Ilindan, 2. augusta 2026, slavu je služio arhiepiskop australijsko-novozelandski Siluan, a vjernici su doputovali iz cijele Australije, objavila je policija Južne Australije, čiji je narednik iz Coober Pedyja bio gost na proslavi.

Koliko je naših ljudi ostalo

Australski zavod za statistiku (ABS) na popisu 2021. u mjestu Coober Pedy izbrojao je 1.566 stanovnika, s prosječnom starošću od 50 godina. U Hrvatskoj je rođeno 23 stanovnika. Hrvatski kod kuće govori 30 ljudi, srpski 23, što je zajedno oko 3,4 posto svih stanovnika. Više od njih ima samo onih koji govore grčki (70) i sinhalski (71), jezik Šri Lanke. Pravoslavnih vjernika je 105.

Brojke su stvarne, ali manje od onih iz turističkih vodiča, koji obično pišu o 2.500 ili čak 3.500 stanovnika. Državna biblioteka Južne Australije navodi da u gradu živi oko 45 nacionalnosti.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama