"Ukrajinu čekaju historijski nepravedna rješenja, EU je pokazala svoju licemjernost"

N1: Kulminira kriza sa Miloradom Dodikom. Nakon drugostepene presude Suda BiH, CIK mu je oduzeo mandat. U jednom trenutku Dodik ne prihvata presudu, u drugom zatvorsku kaznu mijenja novčanom. Kako mislite da će se okončati ova situacija?

Anđelić: U toku je pokušaj da se cijeli proces pretvori iz pravnog u politički problem. Što se tiče pravnog procesa sve je išlo svojim tokom. Smatram da će se odluka CIK-a potvrditi i tim slijedom događaja trebaju biti raspisani novi izbori, rok je 90 dana, dakle negdje do kraja godine. Tu su dodatne tehničke komplikacije kao što je raspisivanje tendera koje će osigurati tehničku podršku za održavanje izbora, to je dodatni trošak.

N1: Dodik se još uvijek nada da bi ga nova američka administracija mogla spasiti. Imao je sastanke u Crnoj Gori o toj temi, jesu li te nade uzaludne?

Anđelić: Ako bi se to nešto desilo, to je povreda vladavine prava. Kosi se sa svim osnovama razvoja demokratskog poretka za čim BiH teži. Istovremeno, svjedoci smo da neke elemente, posebne međunarodnog prava, savremena američka administracija pod Trumpom krši. Ako se prekršaj desio u više navrata, moguće je da se ponovi.

"Svakodnevno možemo vidjeti gdje su zemlje ex-Yu koje su članice EU, a gdje je BiH"

N1: Uprkos izolaciji Dodika, HDZ BIH ne odustaje od saveza sa SNSD-om. Je li razlog samo ugroženost koju Hrvati osjećaju po pitanju izbora članova Predsjedništva BiH ili smatrate da su tu i neki drugi razlozi?

Anđelić: Moje viđenje je da se zasnivanje prava i obaveza u BiH kolektiviziralo na tri djela i od strane tih nacionalnih političkih elita poruke upućivane tokom desetljeća glasačima su da jedina vrsta protekcionizma u sklopu tih nacionalnih pokreta. Tu imamo brojke, popis stanovništva je odgađan pa kad je izvršen onda je sve bilo takmičenje koliko koga ima jer se na osnovu toga može dalje pregovarati o budućnosti i dvije manje brojne skupine, donekle poluprirodno, nastoje da sarađuju i budu jače zajedno. U BiH je istovremeno to lični interes samih vođa da očuvaju svoju poziciju i tu imamo debatu o promjeni Izbornog zakona koja bi išla u korist lideru HDZ-u i omogućila bi da on bude sljedeći član Predsjedništva BiH.

N1: Ostala je BIH bez prve tranše iz Plana rasta. Još uvijek nije usaglašena Reformska agenda. Je li ovo produkt krize, ili vladajuća struktura koristi krizu kao razlog za blokade evropskog puta na kome bi oni mogli da se nađu na udaru zakona?

Anđelić: U praksi generalno vladajuće strukture ne rade dovoljno da bi se to ostvarilo. Oni nisu dovoljno učinili ni da postanu zemlja kandidat, mislim na vlast. EU je pogriješila tu jer je bez obzira na te propuste dodijelila to. Ali nema sljedećih koraka. Možemo vidjeti u svakodnevnom životu gdje su zemlje iz bivše Jugoslavije koje su članice EU, a gdje je BiH. Tu stvar treba ozbiljno sagledati.

Licemjerna EU bez lidera s vizijom

N1: U Srbiji ne jenjava bunt građana, sve su žešći okršaji sa pristalicama SNS-a. EU ne reaguje na represiju vlasti. Neki to objašnjavaju time da vlast Aleksandra Vučića vjerno služi zapadnim interesima, te da ga zbog toga ne žele ugroziti. Dijelite li takvo mišljenje?

Anđelić: Lično mislim da EU, ne samo na primjeru Srbije već generalno, je u strahovitoj krizi posljednjih godina. Kada pogledamo cijelu Evropu problem je naći da li postoji neki nacionalni lider u EU koji ima viziju šta je budućnost procesa Evropskih integracija. Od penzionisanja Angele Merkel ne vidim ga. Serijom licemjernih akcija - pomoć Ukrajini ignoriranje sudbine Palestinaca u Gazi uz podršku Izraelu, EU gubi kredibilitet koji je ostvarivan više od 60 godina. Dodvoravanje američkom predsjedniku koji na svojoj agendi nema vrijednosti liberalne demokratije na kojoj je zasnovana EU, onda stavimo u mali kontekst na Zapadnom Balkanu, da autokratski vođa koji represijom djeluje na demokratski izraz nezadovoljstva jednog dijela njegove nacije - oni šute jer imaju svoje interese. Da se ne prikloni on drugoj strani, da eksploatišu prirodna bogatstva za koja su čuli da tamo imaju ili bilo koje druge beneficije koje mogu naći u odnosima sa srpskim režimom koji nije demokratski.

N1: Sutra bi na Aljasci trebao uslijediti, po mnogima, historijski sastanak Putin – Trump. Neki se i pribojavaju susreta dvojice lidera iza zatvorenih vrata. Kakva su Vaša očekivanja?

Anđelić: S jedne strane, imamo nadu da će doći do prestanka barem jednog od sukoba o kojima će razgovarati. Da bi bilo bilo kakvog rezultata naravno da trebaju razgovarati iza zatvorenih vrata. Ukoliko se postigne neki napredak, onda će se javnost obavijestiti. Mislim da je to dobar korak naprijed bez obzira što postoje negativnosti jer se diskutuje o sudbini Ukrajinaca.

"Ukrajinu čeka rješenje koje će biti historijski grozno nepravedno"

N1: Još uvijek se ne zna hoće li ovom sastanku prisustvovati lider Ukrajine, Volodimir Zelenski. Ima li dogovora oko završetka rata u Ukrajini bez učešća Kijeva?

Anđelić: Na kraju će morati biti prisutni. Ako se sjetimo Dejtona, svi su bili dovedeni u Dejton, 17 dana su bili zaključani u američkoj aviobazi dok se nisu dogovorili, ali u principu je bilo "ovo vam je dogovor". Ova dva lidera, jedan koji je dokazani autokrata, drugi s tendencijama da bude isti takav, ako dođu do nekog njihovog rješenja koje neće biti pravedno, ali će potencijalno omogućiti da prestane ratno dejstvo i uništavanje Ukrajine i ukrajinske nacije, mislim da je to jedan pozitivan korak, ali historijski grozno nepravedan. Imamo slučaj da se Trump od dolaska na vlast susreo s jednim osumnjičenim za ratne zločine - izraelskim premijerom, što je u globalnom kontekstu jako bitno kako se ponašaju. Sada će se susreti s drugim optuženim pred međunarodnim krivičnim sudom, iako SAD nisu članica. Trump je za 6 mjeseci mandata uspio da razori ono što je teškom mukom postignuto krajem Drugog svjetskog rata.

"Priznanje Palestine neće promijeniti akcije Izraela"

N1: Više od 140 država priznaje Palestinu. Da će se njima pridružiti najavile su Francuska, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija. Može li to natjerati SAD i Njemačku da promijene pristup prema Izraelu i Netanjahua?

Anđelić: Mislim da ne može, nažalost. I sam čin priznanja koji će sada doći, da li će to biti od neke pomoći ljudima koji pate? Nisam siguran da će to promijeniti izraelsku politiku i akcije u bilo kojoj mjeri, mislim da ne. Izrael ovisi prvenstveno od podrške SAD-a. Ova izraelska vlada nikada u historiji države nije bila radikalnija u Izraelu i mislim da su krenuli putem gdje se ne obaziru na međunarodne odnose i druge međunarodne faktore. Jedina promjena kursa bi bila u Vašingtonu koja bi mogla promijeniti njihovo ponašanje (Izraela, op.a.)

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad .