U srcu Balkana, zemlja obilježena dubokim ožiljcima prošlosti pronalazi nove načine da se suoči sa svojom historijom i krene naprijed. Bosna i Hercegovina, koja je pretrpjela razoran rat od 1992. do 1995. godine, danas svjedoči o snazi umjetnosti i kulture u procesu pomirenja i iscjeljenja. Kroz kreativne inicijative i angažman mladih, ova zemlja polako, ali sigurno, gradi mostove između različitih etničkih grupa i generacija.

Sjećanje kroz umjetnost: ŠTO TE NEMA

U središtu ovih napora nalazi se projekat “ŠTO TE NEMA” (Zašto nisi ovdje?), djelo bosansko-američke umjetnice Aide Šehović. Kao i mnogi njeni sunarodnjaci, Šehović je bila prisiljena napustiti Bosnu 1992. godine, bježeći od progona i nasilja. Njen put je vodio do Sjedinjenih Država, ali sjećanje na domovinu i njene žrtve nikada nije izblijedjelo.

Godine 2006., Šehović je pokrenula inicijativu koja će postati putujući spomenik žrtvama srebreničkog genocida. Svake godine, 11. jula, na dan kada je počeo masakr u Srebrenici, umjetnica i volonteri postavljaju fildžane – tradicionalne bosanske šoljice za kafu – na javnim trgovima širom svijeta. Svaki fildžan predstavlja jednu od 8.373 žrtve genocida.

Posjetitelji su pozvani da naliju kafu u šoljice, koje ostaju pune tokom cijelog dana kao simbol sjećanja. “Svaka uspješna godišnja izvedba spomenika predstavljala je trijumf nad silama odbijanja, isključivanja i poricanja,” objašnjava Šehović. Ove sile, dodaje ona, “ohrabruju društva da skrenu pogled sa prošlih zločina i sprječavaju vitalne procese kolektivnog sjećanja i iscjeljenja.”

Posljednja stanica: Memorijalni centar Srebrenica

Nakon petnaest godina putovanja po svijetu, od Bostona do Istanbula, “ŠTO TE NEMA” je pronašlo svoj stalni dom. U julu 2020. godine, povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici, Centar za postkonfliktna istraživanja (PCRC) iz Sarajeva pomogao je u organizaciji posljednje javne prezentacije spomenika prije njegovog trajnog smještaja u Memorijalnom centru Srebrenica.

Ova završna instalacija bila je posebno značajna jer je PCRC facilitirao učešće mladih iz različitih etničkih grupa u komemoraciji. Kristina, učesnica iz Mostara, podijelila je svoje iskustvo: “Gledati kako spomenik raste pred našim očima izazvalo je posebne osjećaje. Bila je nevjerovatna čast dočekati spomenik ovdje u Srebrenici nakon što je petnaest godina putovao svijetom. Preplavile su me emocije dok sam sipala kafu u više od 9.000 šoljica za one kojih više nema među nama.”

Dokumentiranje sjećanja

Kako bi obilježili ovu važnu godišnjicu i sačuvali priču o “ŠTO TE NEMA”, PCRC je sarađivao sa Šehović i produkcijskom kućom Pinch Media na stvaranju dokumentarnog filma. Film, nazvan “Zašto nisi ovdje?”, prati porijeklo i uticaj ovog putujućeg spomenika, bilježeći njegovo petnaestogodišnje putovanje i značaj za zajednice širom svijeta.

Paralelno s ovim projektom, PCRC je razvio i “MEMENTO: Fragmenti srebreničkog genocida”, projekat usmene historije i fotografsku izložbu koja prikazuje predmete koje su donirali preživjeli srebreničkog genocida i porodice žrtava. Svaki predmet je uparen s portretom osobe koja ga je donirala i ličnim svjedočanstvom o njihovom životu i borbi za preživljavanje. Ova zbirka sada čini dio stalne postavke Memorijalnog centra Srebrenica, služeći kao opipljiv podsjetnik na živote izgubljene i preživjele.

Uloga mladih u izgradnji mira

Jedna od najvažnijih komponenti ovih inicijativa je aktivno uključivanje mladih ljudi iz svih etničkih grupa u Bosni i Hercegovini. Kroz učešće u projektima poput “ŠTO TE NEMA” i “MEMENTO”, mladi imaju priliku direktno se suočiti s prošlošću svoje zemlje, ali i graditi veze koje prelaze etničke i političke granice.

Ovi projekti ne samo da educiraju novu generaciju o historiji, već i stvaraju prostor za dijalog i razumijevanje. Mladi učesnici često ističu kako im ova iskustva pomažu da bolje razumiju patnju drugih i važnost izgradnje zajedničke budućnosti.

Umjetnost kao sredstvo iscjeljenja

Umjetnički projekti poput “ŠTO TE NEMA” imaju jedinstvenu moć da prenesu emotivni teret historije na način koji statistike i činjenice same po sebi ne mogu. Kroz vizuelne i performativne elemente, ovi projekti stvaraju prostor za kolektivno žalovanje, refleksiju i, konačno, iscjeljenje.

Aida Šehović ističe da je cilj njenog rada ne samo komemoracija žrtava, već i stvaranje prostora za dijalog i razumijevanje među različitim zajednicama. “Umjetnost ima moć da premosti jazove koje riječi same ponekad ne mogu,” kaže ona. “Kroz zajedničko iskustvo i empatiju, možemo početi graditi mostove razumijevanja.”

Pogled u budućnost

Dok Bosna i Hercegovina nastavlja svoj put ka pomirenju i izgradnji stabilnije budućnosti, projekti poput ovih igraju ključnu ulogu. Oni ne samo da čuvaju sjećanje na prošlost, već i aktivno rade na stvaranju kulture dijaloga, razumijevanja i mira.

Centar za postkonfliktna istraživanja i slične organizacije nastavljaju razvijati nove projekte koji kombiniraju umjetnost, edukaciju i aktivizam. Njihov cilj je stvoriti platforme gdje se različite perspektive mogu čuti i gdje mladi ljudi mogu igrati aktivnu ulogu u oblikovanju budućnosti svoje zemlje.

Kroz ove napore, Bosna i Hercegovina polako gradi novi narativ – onaj koji priznaje bolnu prošlost, ali i gleda prema budućnosti s nadom. U tom procesu, umjetnost i kultura se pokazuju kao moćni alati za iscjeljenje rana prošlosti i izgradnju mostova za budućnost.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad