Na 45. sjednici Odbora za svjetsku baštinu UNESCO usvojena je odluka kojom se Bosna i Hercegovina obavezuje da procijeni potencijalni utjecaj projekta hidroelektrane Buk Bijela, planirane na rijeci Drini, na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru i to kroz ažuriranu procjenu utjecaja na životnu sredinu u bliskoj konsultaciji sa državom Crnom Gorom.

“S obzirom da su u gornjem toku rijeke Drine (osim Buk Bijele) planirane još dvije hidroelektrane (Foča i Paunci) Odbor je zatražio od država članica (Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije) da održe kontinuitet riječnog ekosistema i kontinuirano prisustvo mladice kroz neometan tok rijeke, kao i da osiguraju da se potencijalni utjecaji tih planiranih projekata procjene u skladu sa smjernicama i alatima za procjenu utjecaja u kontekstu svjetske baštine. BiH i Srbija moraju osigurati i procjenu potencijalnih utjecaja, kroz Stratešku procjenu utjecaja na životnu sredinu, i to u saradnji sa Crnom Gorom”, navodi se.

Kako se dalje navodi u saopćenju za javnost, godinama unazad udruženja građana iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore ukazuju na rizike koje projekt Buk Bijela nosi, kao i problematiku koja se za njega vezuje, odnosno negativne posljedice koje bi njegova izgradnja imala po životnu sredinu. Zbog tog projekta podnesen je, kako se navodi, niz žalbi međunarodnim tijelima, a žalbeni postupak se vodio i pred Ustavnim sudom BiH.

Nacionalni park Durmitor nalazi se na UNESCO-ovoj listi svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa, dok je kanjon Tare proglašen svjetskim ekološkim rezervatom i prema navodima Crne Gore ta područja bi se narušila izgradnjom hidroelektrane Buk Bijela u Foči, Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini.

Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu navodi da je, pored svih problema koje se vežu za taj projekt počevši od samog načina dodjeljivanja koncesije, posebno zabrinjavajući njegov utjecaj na biodiverzitet i životnu sredinu, kao i na potencijale za nastavak razvoja turizma na rijekama Drini i Tari.

“Ovdje su najvažnija staništa globalno ugrožene ribe mladice, koja se nalazi samo u nekim od najčistijih reka u dunavskom slivu jugoistočne Evrope te bi izgradnja bilo koje vrste brane narušila kvalitet vode, biodiverzitet i turizam. Jasno je da se ti projekti ne smiju izgraditi, da bi se očuvala visoko vrijedna prirodna područja od značaja za sve tri države”, upozorila je.

Nataša Kovačević iz međunarodne organizacije CEE Bankwatch, koja se bavi monitoringom finansiranja projekata u oblasti energije, očekuje da Bosna i Hercegovina pokrene novi postupak procjene utjecaja na životnu sredinu i procjenu prekograničnih utjecaja na životnu sredinu.

To uključuje i utjecaje na izuzetne prirodne vrijednosti Durmitora i rijeke Tare, u skladu sa odlukom Odbora za svjetsku baštinu UNESCO te procjenu kumulativnih utjecaja svih planiranih hidroenergetskih projekata u slivu gornje Drine na teritoriju Crne Gore, a kroz novu Stratešku procjenu utjecaja na životnu sredinu.

Nataša Milivojević iz Ekološkog udruženja ‘Rzav’ iz Srbije i saradnica Svjetske organizacije za zaštitu prirode – WWF Adria navodi da je posebno zabrinjavajući odnos Srbije koja u tom projektu ima najveći udio vlasništva (51 posto), kad se radi o procjeni rizika i utjecaju na životnu sredinu.

Kako se navodi, javnost u Srbiji i dalje nije upoznata ni sa sporazumom između Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, kao i o preduzimanju uloge u prekograničnom utjecaju tog projekta na Crnu Goru.

“Tom međunarodnom odlukom se potvrđuje da je zabrinutost organizacija civilnog društva i Vlade Crne Gore o štetnim prekograničnim utjecajima HE Buk Bijela opravdana, što se podudara i sa nedavno objavljenim Nacrtom Odluke Sekretarijata ESPOO konvencije (od 3. oktobra 2023.) u postupku koji se vodi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Nacrtom te odluke se ocjenjuje da prekogranični postupak utjecaja na životnu sredinu za projekt HE Buk Bijela nije proveden u skladu sa zahtjevima Konvencije, te se nalaže ponavljanje postupka i izrada nove procjene utijecaja na životnu sredinu”,  ističe se.

Centar za životnu sredinu očekuje blisku saradnju sa državom Crnom Gorom u daljem postupanju Bosne i Hercegovine, te vjeruje da će se utvrditi štetnost projekta za prirodu i ljude što će dovesti do toga da države odustanu od gradnje tog projekta.