Prema podacima UNHCR-a broj izbjeglica u svijetu je povećan. Posljednji podaci iz juna pokazuju da je broj raseljenih dostigao 110 miliona. Trećinu čine izbjeglice, a oko pet miliona su tražioci azila. To je apsolutni rekord, s obzirom na to da je u 2020. godini registrovano 80 miliona, kaže Neven Crvenković, portparol UNHCR-a BiH, gostujući u Novom danu.

Crvenković podsjeća na to da je dvije i po godine boravio i radio u Etiopiji,  totalno drugačijem konceptu, posebno ako se ima u vidu da se radi o državi sa 120 miliona stanovnika i 80 različitih nacionalnosti. Stoga je napravio komparaciju sa Evropom.

“Uz sve probleme interne koje imaju u Etiopiji, prihvatili su milion izbjeglica Somalije, Sudana. To je druga država po veličini u Africi po prihvatu izbjeglica. Generalno, više od 80% izbjeglica se nalazi u zemljama tzv. Globalnog juga i upravo zbog Evrope je to činjenica koju treba ponavljati”.

Budući da se, kako pojašnjava, do 85% izbjeglica u svijetu nalazi u Africi, na Bliskom istoku, Aziji… Evropa tu i nije baš pri samom vrhu.

“Ja sam svjedok koliko je, uz svo siromaštvo, ogromnu inflaciju i vrlo nezahvalne političke uslove,  Etiopija spremna prihvatiti ljude u nevolji”, priča Crvenković, te pojašnjava nadležnosti tijela u čijoj su ingerenciji pitanja izbjeglica u svijetu.

“1949. godine Glavna skupština UN donijela je odluku o osnivanju dvije agencije za izbjeglice. Slijedom događaja, nakon Drugog svjetskog rata, te u Palestini 1948. godine, osnovana je UNRWA, sestrinska Agencija ograničena samo na palestinske izbjeglice u Siriji, Jordanu, Pojasu Gaze, Bliskog istoka… dok su pod ingerenciju UNHCR-a potpale  izbjeglice, iz drugih dijelova svijeta”, kaže i dodaje da to možda zvuči malo birokratski, ali odluka je donijeta tada i ti mandati se ne mogu svojevoljno mijenjati. Crvenković podsjeća i da je 23 njegovih kolega iz ove agencije izgubilo život na području Bliskog istoka, u posljednjim sukobima.

Što se tiče izbjeglica iz Ukrajine, oko 200 državljana evidentirano je u BiH nakon početka rata, prošle godine. Od tog broja, 175 boravi na humanitarnoj bazi, odnosno,  imaju pravo na privremeni boravak, 17 ljudi dobilo je status privremene zaštite, a oko petoro njih je u postupku azila, navodi.

“Kad pogledamo prakse u EU, a radimo na tome s bh. vlastima, umjesto da ovdje budu na humanitarnoj bazi, voljeli bismo da se tim ljudima dodijeli status privremene zaštite čime bi stekli i veća prava”, zaključuje Crvenković.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad