U susret dolasku zvaničnika EU i SAD-a Angeline Eichhorst, i Matthewa Palmera lideri SDA i HDZ-a BiH od kojih se očekuje najviše ostaju na svojim stajalištima. Čović traži ograničenu korekciju Ustava BiH, koju Izetbegović naziva konstruktivnim izmjenama.

Mogu li Palmer i Angelina staviti tačku na izmjene Izbornog zakona BiH? Dragan Čović je ponovo optimističan, vjeruje da će u nedelju bar što se tiče HDZ-a i SDA biti završen. Ove stranke bi se sa američko-evropskim diplomatama trebale prvo naći na nivou delegacija, nakon čega bi za sto trebali sjesti svi.

“Isključivo realizacija sporazuma koji smo imali u Mostaru, koji je porpisan 17.06. ja sam više puta rekao da što se tiče nas taj završni rok je šesti mjesec, pa nećemo uzeti za zlo ako je četiri pet dana duže”, kazao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

“Gospođu Eichhorst sam vidio u Briselu, pa smo imali priliku da se temeljito ispričamo o situaciji u BIH, tako da je to nastavak razgovora sa njim, sa Palmerom, pretpostavljam Izborni Zakon”, kazao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

Čović vjeruje da će postići dogovor u vezi sa izborom članova Predsjedništva. Izetbegović s druge strane, traži reciprocitet, da se umanje ovlaštenja Doma naroda.

“Moguće da se prema tom dogovoru korigira i jedan ograničeno i Ustav BiH da i to bude organičnog karaktera, da se riječ da se riječ Hrvat, Bošnjak, Srbin mijenjaju u pridjeve hrvatski, bošnjački, srpski”, dodao je.

Tri sastanka u ponedjeljak

“Hrvatska strana, odnosno HDZ, HNS u BiH traži izmjenu konstrukta države. Ustavnu izmjenu. Nije slučajno da je ustavotvorac u Dejtonskom mirovnom sporazumu u Aneksu 4 rekao da će se Predsjedništvo sastojati od jednog Srbina, Bošnjaka i Hrvata, ne hrvatskog člana, zato što ta sva tri člana predstavljaju cijelu naciju”, smatra Izetbegović.

Iz SNSD-a su za N1 potvrdili da su za ponedjeljak zakazana tri sastanka. Bilateralni sa Dodikom, sa sva tri člana Predsjedništva, te sa članovima interresorne radne grupe. Kao stranka, bar za sada ne učestvuju u razgovorima.

“Mislim da se ovom posjetom daje dodatna politička dimenzija, ona koja je potrebna ovoj cijeloj priči, jer bez obzira na ishod rada interresorne radne grupe, političari, odnosno predstavnici u Parlamentu bi trebali eventualno izglasati izmjene Izbornog zakona”, kazala je Snježana Bursać, SNSD.

Političarima u BiH treba dati šansu, i očekivati da će se nešto pokrenuti sa mrtve tačke, poručio je sudija Suda u Strasbourgu Faris Vehabović, a posla je mnogo, pet presuda čeka na sprovedbu.

“Presuda Sejdić-Finci, prva koja se odnosi na izbornu diskriminaciju donesena je 2009. godine, prošlo je 12 godina od njenog usvajanja, nakon toga su došle druge presude, koje nisu manje važne, Zornić, Pilav, Šlaku, Pudarić”, podsjeća Vehabović.

Plan višednevne posjete američkog izaslanika za Zapadni balkan i direktorice pri Evropskoj službi za spoljne poslove nije do kraja poznat. Za sada je sigurno ići će u dva smjera, prvo sa predstavnicima političkih partija, a onda sa predstavnicima institucija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad