Na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji puno je uslova koji se moraju ispuniti. Iako je jedan od njih, usvajanje seta zakona koji se tiču medija, to i dalje nije u fokusu vlasti. Dok su na nivou BiH svi rokovi probijeni jer vlast radi sporo i neefikasno, u RS najavljuju svoj zakon o medijima,. No, mnogo je nepoznanica.

Dok se pojedini mediji gase, radnici ostaju bez posla, zbog potencijalno sumnjivih vlasničkih struktura, Zakon o transparentnosti medijskog vlasništvo već šest godina stoji u ladicama nadležnih. Da iz ladice ode u Parlamentarnu proceduru bezuspješno je kroz Prijedlog zakona pokušavalo Udruženje Bh. novinari – i to četiri puta.

“Tek u četvrtom pokušaju, dakle, četiri godine kasnije dobili smo tek onaj birokratski odgovor da je naš dokument zaprimljen na protokol , dokle smo stigli recimo u pripremi seta medijskog zakona kao uslova za nastavak razzgovora za pristup u EU , odgovor je jednostavno , nismo stigli nidokle”, kazao je Marko Divković, iz Udruženja Bh. novinari.

Osam godina probija se rok

Zakoni na čekanju. Osim ljubazno – birokratskog odgovora, Savjet ministara BiH, dalje od toga – nije odmakao.

Iako je EU uslovila BiH usvajanjem seta Zakona o medijima na nivou BiH, već osam godina probija se rok. Poglavlje 12 nije ni pogledano. Na sve je EU podsjetila u izvještaju iz 2021.godine te dala novi rok, 2022-gu , koji je takođe – probijen.

I dok se na nivou BiH i dalje čuva u fioci, Vlada RS u namjeri da reguliše prvenstveno rad portala, registraciju istih i poznatu vlasničku strukturu – najavljuje svoj Zakon o medijima. U formi Nacrta trebalo bi da se nađe pred poslanicima NSRS već krajem godine. Kako tvrde u Vladi RS na istom se radi. Radna grupa – zasjeda.

“Kriterijumi po kojima su pozvani članovi u radnu grupu su višedecenijski rad i iskustvo na odgovornim pozicijama glavnog i odgovornog urednika u medijima. Po pitanju izbora portala kriterijum je bila čitanost portala”, navode iz Vlade RS.

No, sve se ipak dešava pod velom tajni. S obzirom da je informacija o novom zakonu saopštena medijskim kućama koje je Vlada izabrala. Poziv svim medijima nije upućen.

“Ja nisam sigurna da nas iko išta pita , koliko znam kada je bilo riječi o donošenju zakona o medijima u RS bilo je priče da su urednici nekih medija pozvani , međutim koliko ja znam ta radna grupa je raspršio se taj rad i toga više nije bilo, mene niko nije zvao, ja se iskreno nadam da su druge kolege konsultovane”, kazala je Marija Milić, savjetnica za medije i politiku.

Pa zbog svega pojedini medijski i predstavnici nevladinog sektora strahuju od toga da se cijeli proces odvija netransparentno ugrožavajući potencijalno već narušene medijske slobode. No, da predstavnici civilnog sektora nisu upitani za mišljenje i nije neka novost.

“Niko nas ništa ni ne pita i bojim se da sve svede na kraju svršen čin i vi imate na kraju zakon koji je donesen ili se može desiti kao u ovom slučaju da se zakon o stranim agentima skine sa dnevnog reda iznenada opet nekim dogovorima mimo javnosti , niko ni dan danas ne zna šta se desilo kako se nije našao u skupštinskim klupama, dakle imate kompletan postupak vrlo osjetljivih zakona i propisa odvija se na način koji je daleko od očiju javnosti”, rekao je novinar Dejan Šajinović.

Mimo regulativa

Da se rad medija treba i mora regulisati saglasni su i novinari, aktivnisti, pravnici. No, upozoravaju – ne ispod žita i mimo regulativa.

“Čovjek kad se zapošljava nema priliku da zna ko će plaćati tu njegovu platu, vi pregovarate sa urednikom ili urednik sa menadžmentom i šta je rekla-kazala i šta je pozadina neke priče i da li bismo mi kao novinari morali sve to da znamo, morali bismo, ali finansijski ili politički moćnici su uvijek u pozadini bilo kojeg medija”, kazala je Marija Milić, savjetnica za medije.

No, zbog sporosti i neefikasnosti političkih predstavnika transparentnost vlasništva medija čini se za sada je daleki cilj. Od davanja zelenog svjetla, ostao je izgleda samo svojevremeni optimizam. U praksi – bez mnogo vidljivih rezultata. Mediji i dalje nisu slobodni, a sloboda izržavanja dodatno je sužena u RS – kriminalizacijom klevete.