Ekološka katastrofa na Drini kod Višegrada u proteklih nekoliko dana obišla je domaće, regionalne, ali i svjetske medije. Tone smeća koje su se slile u jednu od najljepših bosanskohercegovačkih rijeka zaprepastile su skoro sve - no čija je odgovornost u pitanju? Zatvaraju li se oči i jesmo li uopšte svjesni na koje sve načine dolazi do takvog gomilanja? U potrazi za odgovorima, otišli smo nedaleko od Višegrada, na obale jezera Potpećko, na rijeci Lim u Srbiji. U ovom mjestu sa sličnim problemom danas zatičemo radnike Ekološkog udruženja Jastreb, koji uveliko, još od novembra, rade na izbacivanju smeća. Tvrde da kroz njihove lančanice smeće nije moglo proći do Bosne i Hercegovine, te da oni svoj problem 'nasljeđuju' od susjedne Crne Gore.
Uznemirujući prizori na jezeru Potpećko na rijeci Lim slični su onima o kojima smo nedavno pisali u Višegradu.
Ipak, iz ove plutajuće deponije u prethodna tri mjeseca je izbačeno približno dvadeset hiljada kubika onoga čemu mjesto nikada i nipošto ne bi smjelo biti u prirodi.
Razgovarali smo sa Sinišom Lakovićem iz Ekološkog udruženja Jastreb, koji nam objašnjava cjelokupan proces – kako i koliko se čisti, otkud toliki otpad dolazi, šta sve pronalaze u jezeru i imaju li podršku sistema.
“90 posto smeća nam dolazi iz pravca Crne Gore”
Kako nam je rekao, radnici su tu od novembra 2022. godine.
“U novembru i početkom decembra smo ovdje za nekih petnaestak dana skinuli nekih 10 hiljada kubika. Mi smeće uopšte ne deponujemo na gradsku deponiju, nego na privremenu stanicu na Bistrici. Od tamo se vozi za regionalnu deponiju Užice, na prebiranje i reciklažu, a drvena masa se vraća za Toplanu u Priboju”, objašnjava nam.
Krajem decembra i početkom januara uslijedio je novi poplavni talas. Stoga su ekipe ponovo na jezeru svaki dan još od 4. januara.
“Svaki izbacimo između 20 i 25 kamiona, to je negdje oko 500 kubika otpada. Dakle, to je novih 10 ili 15 hiljada kubika koje smo izbacili”, naglašava Laković.
Devedeset posto smeća, tvrdi naš sagovornik, dolazi iz pravca Crne Gore, tačnije, iz pet opština koje nemaju svoju sanitarnu deponiju.
Podsjetimo, prema nekim izvještajima, dio otpada u plutajuću deponiju u Drini, stiže upravo iz Lima. Laković tvrdi da su takvi izvještaji lažni, dodajući kako ni kubik smeća nije mogao proći kroz njihove lančanice. Bosna i Hercegovina se, naveo je, sama se mora pobrinuti za taj problem.
Ovdašnja društva koja su “prespavala ekologiju”, moraju početi učiti stvari iz početka, stava je Laković, a nadležni moraju početi naplaćivati ovakvo uništavanje prirode.
S obzirom da se pažnja ne obraća niti na jedno, niti na drugo – radnici su samo u ovom slučaju u vodi do sada pronašli štošta – od auto-otpada, kućnih aparata, domaćih životinja, drevne mase, pa čak i nadgrobne spomenike.
Dok Laković hvali podršku Srbije, šta je sa regionalnom saradnjom?
Za Lakovića je u svemu, ipak, pohvalna reakcija države Srbije.
“Imamo dobru saradnju sa Ministarstvom za zaštitu prirodne sredine Srbije i sa opštinom Priboj. Ministarstvo je odvojilo velike novce za postavljanje lančanica i izdvaja velika sredstva za čišćenje. Imamo i veliku pomoć Elektroprivrede Srbije koja je poslala kamione. Saradnju imamo i sa ‘Srbija vodama’ – da nije tako, mi kao udruženje ne bismo mogli ovo sami raditi. Kada napravimo zajedničku akciju, ona daje dobre rezultate”, prepričava nam.
No, pitanje se nameće, kakva je regionalna saradnja?
“Mi imamo dobre kontakte sa Eko – centrom iz Višegrada. Međutim, tamo je malo drugačija klima. Mi imamo sreću da je država stala iza nas, da imamo vjetar u leđa i uslove da radimo. Bilo je ranije dogovora između tri države, ali je samo Srbija uradila nešto na tom planu. Ostale dvije države, mislim da nisu uradile ništa”, stava je Laković.
Treba podsjetiti da smo o mogućim rješenjima za Drinu i svemu što ona iziskuju nedavno govorili i sa Dejanom Furtulom iz Eko centra Višegrad. Da se sada nagomilano smeće očisti, to bi prema njegovoj procjeni koštalo nekih 50.000 KM. O vremenskoj odrednici teško je govoriti, jer su radnici prošle godine smeće čistili šest mjeseci, a ono se vraća sa svakom novom kišom.
Čišćenje je ponovo počelo prošle sedmice. Šta je, po Furtuli, neophodno za ozbiljniji plan? Čitajte OVDJE.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare