Veterani američke i britanske politike i vanjske politike, ali i politike prema Balkanu, posebno prema Bosni i Hercegovini, Alastair Campbell, Rory Stewart i James Rubin iskoristili su najnoviju epizodu podcasta koji rade Campbell i Stewart “The Rest is Politics” za raspravu kako o aktuelnim dešavanjima tako i o nekim iz proteklih tri decenije. Rubin koji već decenijama radi da za Demokratske predsjednike SAD-a, ali i državne sekretare, bio je jedan od ključnih ljudi za područje Balkana tokom posljednje decenije prošlog stoljeća, a trenutno obavlja dužnost Specijalnog izaslanika i koordinatora Centra za globalni angažman američkog State departmenta.
“Kada je počeo rat u Bosni, radio sam za Joea Bidena i doveo sam ga tamo. Suočio se sa Slobodanom Miloševićem. Susreo se sa sarajevskim liderima na aerodromu, u bunkerima, otputovao u Tuzlu, vidio strahote rata u Bosni i postao predvodnik ljevice, koja obično nije bila za korištenje vojne moći. I onda sam tako upoznao Madeline Albright, jer je ona bila jedini službenik administracije u prvoj godini Clintonove administracije koji je zapravo vjerovao da trebamo koristiti vojnu moć u Bosni”, rekao je Rubin u uvodu razgovora.
Stewarta, koji je do relativno nedavno bio konzervativni zastupnik u britanskom parlamentu, interesovalo je kako je u tim vremenima funkcionisao odnos Madeleine Albright i njenog glavnog rivala za poziciju državnog sekretara SAD-a Richarda Holbrookea. Rubinov odgovor je otkrio i neke druge detalje o tom odnosu, ali i o odnosu SAD-a prema ratu u Bosni i Hercegovini i onom na Kosovu.
“Zanimljivo je jer smo se Alastair i ja upoznali tokom drugog Clintonovog mandata, a tada je Madeleine Albright postala državna sekretarka. I u prvom mandatu, Sjedinjene Države nisu odlučile da intervenišu u Bosni sve do veoma, veoma kasno u igri. Ali onda smo odlučili da je došlo neko drugo vrijeme, i pozvali su nas Francuzi, tada hipersila. Imali smo toliki uticaj širom svijeta da je odluka predsjednika da nešto krene ovim ili onim putem sve promijenila. I jeste. Donijela je mir u Bosnu. Koristili smo vojnu moć. Srbi su ustuknuli i konačno smo im se suprotstavili, a onda su pristali na mirovni sporazum“, rekao je on.
“Posljednji rat u kojem smo apsolutno pobijedili”
Zatim je naveo da su se suočili sa istom situacijom u drugom mandatu, te se osvrnuo na rad Holbrooka. On je rekao da nisu bili prijatelji jer je Holbrook želio da postane državni sekretar, dok je on pomagao Albright.
On smatra da je Holbrook “pogriješio u vezi sa Kosovom jer je želio da nastavi pregovore sa (Slobodanom) Miloševićem do gorkog kraja“.
“Nije shvatio da je Kosovo za Miloševića drugačije od Bosne, da se neće dogovoriti, da neće kapitulirati. I tako je bila potrebna upotreba vojne moći. A onda kada smo počeli da koristimo silu, Richard je rekao Wesu Clarku, vrhovnom komandantu saveznika, da Wes Clark ima pištolj uperen u svoju glavu, jer je Richard bio ljubomoran što Madeleine Albright i Wes Clark vode ovo, a ne on. I on se suštinski razlikovao od nas u mišljenju oko toga da li smo se trebali dogovoriti. I pogriješio je, mislim da je očigledno pogriješio, jer su se Tony Blair i Bill Clinton i Madeleine suočili sa Miloševićem. I to je posljednji rat u kojem smo apsolutno pobijedili. Postigli smo svoje ciljeve. Milošević je otišao u zatvor, a onda je demokratija zapravo došla u Srbiju na kratko vrijeme, i mi smo to uradili bez značajnog gubitka američkih života”, kazao je Rubin.
“Biden bliži Clintonu nego Obami”
Nastavljajući komentarisati vanjsku politiku SAD-a danas u odnosu na ono što se dešavalo prije tri decenije, Rubin je ocijenio kako je aktuelni predsjednik mnogo bliži Clintonu nego svom prijatelju i Baracku Obami.
“I mislim da je jedinstvena stvar u tome što je Joe Biden bliži Billu Clintonu nego Baracku Obami. I zato se suočio sa Putinom u Ukrajini i sklopio zapadnu alijansu, jer on je tu već 40 godina i naučio je jednu veliku stvar. Kada se zapad drži zajedno, kao što smo Alistair i ja napisali u tom članku, Rusi odustaju, na kraju moraju. I zato smo se držali zajedno. Dakle, nakon neuspjeha (George) Bushove administracije, stavovi koje imam postali su vrlo nepopularni jer se smatralo da smo previše voljni da koristimo američku moć i utjecaj u svijetu, te se pojavio stav da je sve beznadežno i da ne možemo učiniti ništa dobro u svijetu”, rekao je on.
Odnos Velike Britanije prema BiH tokom rata
Osvrćući se na britansku politiku po pitanju Bosne i Hercegovine tokom rata, Rubin je istakao kako je britanskoj politici u tom periodu bio potreban Tony Blair da uvjeri tadašnji politički establišment da nešto uradi po tom pitanju. Kao poseban problem za britansku politiku je istakao britanski imperijalistički cinizam, gotovo identično gleda i na ponašanje Richarda Holbrookea kroz usporedbe BiH i Vijetnama.
“A taj cinizam nije prisutan u Sjedinjenim Državama jer je uglavnom naša globalna moć došla nakon Drugog svjetskog rata i Marshallovog plana i svih stvari koje smo radili, a koje su bile tako uspješne u Njemačkoj i Japanu i za održavanje svjetske zajednice na okupu u vrijeme komunizma. I tako nismo imali veliki kolaps našeg carstva kao što su Britanci doživjeli kolaps svoje imperije. A rezultat je bio cinizam. I bio je potreban Tony Blair, koji je prigovorio cinizmu konzervativne stranke da vjeruje da se nešto radi u Bosni, da se nešto radi na Kosovu. Zapamtite, John Major nije htio ništa učiniti. Margaret Thatcher jeste, ali John Major nije. A Blairu je trebalo da Britanci djeluju u Bosni“, rekao je on.
“Oni su to tretirali kao hiperrealistički problem: svi su isti, i trebalo bi da ih pustimo da se međusobno ubijaju. Ljudi sa kojima sam naučio da radim tokom Clintonove administracije vidjeli su da analogije s Vijetnamom štete njihovoj spremnosti da se angažuju u Bosni. Stalno su se plašili da će ući u drugi Vijetnam. Bilo je potrebno da Madeleine Albright, koja je bila starija od vijetnamske generacije, kaže “sačekajte malo, Bosna nije Vijetnam”. Upotreba vojne moći, čak i kako je Colin Powell to vidio, ako bismo koristili malo vojne moći, to bi nas uvuklo u močvaru. To je on rekao. Dakle, ove stvari su komplikovane. Mislim da analogije generalno nisu od pomoći. Mislim da je korisno pokušati svako pitanje tretirati na osnovu njegovih karakteristika. Da, vjerovatno smo precijenili, definitivno smo precijenili našu sposobnost da utičemo na promjene u Afganistanu i Iraku. Nema sumnje u to”, otkriva Rubin.
Rubin, koji danas predstavlja lice američke administracije po pitanju borbe protiv lažnih vijesti, propagande i manipulacija ističe da je današnji pristup rješavanju problema isti onaj koji je primijenio kada je pomagao građanima Bosne i Hercegovine, a to je da iste vrijednosti iz tog perioda koristi protiv manipulacija, na primjer, Rusije u Africi po pitanju zdravstvene zaštite, ili širenja lažnih informacija.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!