Radnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine neće se moći isplatiti manje od 1.210 KM, najavljuju iz Vlade Federacije BiH, entiteta u kom sindikalna potrošačka korpa za oktobar iznosi 3.080,60 KM. O ovoj najavi razgovarali smo sa Adisom Kečom, šefom stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH i Safudinom Čengićem, članom UO Udruženja poslodavaca KS.
Zbunila je najava Vlade FBiH o povećanju plata u ovom entitetu ekonomske stručnjake, poslodavce i radnike. Iako najavljuju uredbu kojom će minimalni lični dohodak iznositi 1210 KM, analizom poznatih činjenica dođe se do jasnog zaključka da će nameti poslodavcima biti uvećani, a isplata radnog učinka u iznosu od 200 KM ostavljena na volju poslodavcima. Nižu se pitanja.
Ko i kako će obavezati poslodavce da radnicima isplaćuju najmanje 1.200?
Safudin Čengić iz Udruženja poslodavaca KS kaže kako ovo udruženje nije dobilo nikakav dokument na osnovu kojeg bi znali sadržaj odluke Vlade KS. Isto vrijedi i za nacrt, odnosno prijedlog izmjena Zakona o dohotku.
Stoga, kaže, nemoguće mu je sve temeljito komentarisati samo na osnovu pisanja medija.
“Neki barataju s minimalnom platom, neki s minimalnim primanjima, to su dvije različite stvari. Minimalna primanja podrazumijevaju topli obrok, prevoz, regres i ostalo, a minimalna plata samo ono što se računa na osnovu rada”, pojasnio je.
Detalji odluke Vlade o platama u FBiH: Kako obavezati poslodavce na veću isplatu?
“Prema onom što čitam Vlada je predložila da minimalna plata bude 700 KM, to bi bilo povećanje od 13 posto i to bi bilo dodatno opterećenje na poslovanje poslodavaca. Naš stav je izmjena seta propisa kojima se definiše naknada za rad uposlenika i opterećenje na tu naknadu”, rekao je.
Smatra kako je aktuelno rješenje parcijalno, a “obavezujući dio od 200 KM” vrlo upitnim.
I u Savezu samostalnih sindikata BiH stvari su poprilično jasne, kaže Adis Kečo.
“Nije tačno da se radi o minimalnoj plati, radi se o minimalnim primanjima. Tu je uključen radni učinak za kojeg je predviđeno da se može radniku isplatiti dodatnih 200 KM. S druge strane, topli obrok i prevoz nisu zakonske kategorije. Zato na terenu imamo situaciju da je topli obrok prepoznat u sektorima gdje postoje zaključeni kolektivni ugovori. S treće strane, jako je mala pokrivenost kolektivnim ugovorima i tu mi vidimo opasnost da radnici možda neće dobiti 1.200 KM kao rezultat minimalnih primanja”, naveo je.
Kako se definiše radni učinak i kako ga poslodavac tretira pri isplati?
Podsjetimo, prema Zakonu o radu FBiH, plata se sastoji i od radnog učinka, ukoliko se isti ostvari. Njega definiše poslodavac. I tu naši sagovornici vide dodatni problem.
“Isplata radnog učinka nije linearna za sve uposlenike, ona se zaista računa prema doprinosu uposlenika. Mi u realnom sektoru mjerimo učinak uposlenika i na bazi toga imamo dodatke na platu. Imamo poslodavce koji već isplaćuju kvalitetne plate, a prema ovome što najavljuje Vlada ispada da je u obavezi da plati još 200 KM. To nije provodivo”, ponovio je Čengić.
Dodaje kako je Vlada prije usvajanja prijedloga isti morala poslati na Ekonomsko i socijalno vijeće u kojem djeluju tri partnera – vlada, poslodavci i sindikat.
Vjeruje da se može doći do istog iznosa, ali u različitim okolnostima koji ne bi opterećavali poslodavce.
Kečo podsjeća i na činjenicu da je ovo privremena uredba koja će biti na snazi godinu dana, te napominje da usvajanje zakona o minimalnoj plati nema alternativu.
Opširnije u videu gostovanja ispod.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare