Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) uputilo je otvoreno pismo nosiocima u izvršnim i zakonodavnim vlastima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini kojima je maternji jezik bosanski.

Pismo prenosimo u cijelosti:

“Uvaženi članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajući/zamjenici domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ministri u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, potpredsjednici Federacije BIH, premijeru i ministri u Vladi Federacije BiH, potpredsjedniče Republike Srpske, ministri u Vladi Republike Srpske, predsjedavajući/zamjenici u domovima Parlamenta Federacije BIH i Narodnoj skupštini RS, premijeri i ministri u kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, gradonačelnici i načelnici, predsjedavajući zamjenici u općinskim/gradskim vijećima/skupštinama, svima vama kojima je maternji jezik bosanski, upućujemo ovo otvoreno pismo, jer je prosto neizvodivo ostvariti pojedinačne komunikacije i kontakte.

Vjerujemo da ste upoznati da se izrada prvog višetomnog Rječnika bosanskog jezika autora rah. Akademika Dževada Jahića posljednjih desetak godina realizirao kroz institucionalni okvir Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Za života autora je izrađeno XI tomova. Ostalo je još dosta posla koji bi trebali nastaviti njegovi saradnici i urednički kolegij kako bi se ovaj projekat doveo do kraja.

U prethodnom periodu nismo uspjeli dobiti sistemsku institucionalnu podršku, na način da se sredstva za ovaj važan projekat planiraju kao posebna stavka u budžetima na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Ostao nam je način da putem otvorenog pisma iznova zatražimo da se prilikom izrade budžeta za 2025. godinu planiraju jasna i precizna budžetska sredstva za izradu preostalih tomova višetomnog Rječnika bosanskog jezika. Dosadašnja praksa “prikupljanja” sredstva je neizvjesna, iscrpljujuća, bez kontinuiteta, zavisi od dobre volje i svijesti funkcionera koji odlučuju o podršci, i postalo je očigledno da se na ovaj način projekat ne može nastaviti.

Sistemski način finansiranja ovakvih kapitalnih nacionalnih leksikografskih projekata je jedini ispravan način, koji se primjenjvao u svim državama okruženja ali i svijeta, pa tako treba biti u Bosni i Hercegovini. Nažalost, zbog nepostojanja ustanova sa javnim ovlaštenjima bošnjačke provenijencije, ovakvi projekti provode se od strane pojedinaca i organizacije poput naše.

Radi ukupne bosansko-hercegovačke javnosti, prije svega govornika bosanskog jezika u domovini i svijetu, dužni smo istaknuti nekoliko važnih stavri koji se tiču značaja Rječnika bosanskog jezika akademika Dževada Jahića.

Davno je rečeno da su rječnici najbolje knjige. U njima se čuva ukupno pamćenje jednog naroda. Riječi u rječnicima su isto što i zapisi u kamenu – brana zaborava. Poznato je da nema složenijeg posla u lingvistici od izrade rječnika. To naročito važi za izradu rječnika bosanskoga jezika pošto on funkcionira na jednom specifičnom historijskom prostoru. Akademik Dževad Jahić je započeo do danas najveći projekat u bosanskom jeziku, u povijesti zemlje Bosne. Prije dvadesetak godina odlučio je da krene u ovaj poduhvat. Leksičko bogatstvo bosanskog jezika, njegovu stvarnu utemeljenost, izvornost i matičnost, sagledavao je u općeprihvaćenoj naučnoj i sociolingvističkoj koncepciji samoga bosanskoga jezika, kao jednog od savremenih jezika, slavenskih i evropskih, koji ima sva obilježja standardnog jezika, koji ima vrlo složen put kroz historiju, a to se u njegovom rječničkom fondu najočitije odražava. Pokazao je da Bošnjaci nisu amorfna masa bez nacionalnog identiteta, kako nas inače neki vide. Želio je da svoj maternji – bosanski jezik sačuva od zaborava, da ga afirmira te da ispravi historijsku grešku koja se tiče zapostavljenosti bosanskoga jezika. S pravom je samatrao da svaki narod ima moć – dok ima moći sopstvenog jezika, da je jezik čuvar suvereniteta naroda.

Za života je uradio jedanaest tomova i pripremio građu za dvanaesti. A gruba procjena da će se Rječnik sastojati od XX tomova. U njima je opisana samo dio leksike bosanskoga jezika. Zahvaljujući svom enciklopedijskom znanju, sastavio je priče o riječima bosanskoga jezika. Sve ih naučno i stručno objasnio. U već urađenih jedanaest tomova objdinjeni su svi tipovi rječnika (enciklopedijski i lingvistički /dijalekatski, historijski, etimologiski, frazeološki, ortoepski, ortografski, frekvencijski, rječnik gramatičkih kategorija, i još mnogi drugi/). Dakle, sadrže vrlo važanu leksičku građu, naročito onu koju nisu zabilježili brojni rječnici imenovani kao srpskohrvatski (srpski i hrvatski). Svaka riječ je ilustrirana brojnim primjerima iz svih funkcionalnih stilova. Stoga se može reći da je Jahićev rječnik temeljno filološko djelo.

Rječnik akademika Jahića, nema sumnje, od ogromnog je značaja za bosnistiku, primarno za leksikologiju (i leksikografiju), posebno za naš jezički, kulturni i historijski identitet. Jahić je otkrio veliki broj poluzaboravljenog vokabulara naših predaka. Mnogim zaboravljenim riječima udahnuo je život i pokazao da ništa iz bosanskog jezika nije zauvijek izgubljeno. Objedinio je naše jezičko naslijeđe sa savremenim jezičkim tokovima. Pokazao je bogatstvo naše leksike, a ono na svoj način svjedoči o bogatstvu i složenosti života našeg naroda.

U našem društvu još uvijek nije izgrađeno osjećanje za vrijednost sopstvenog jezika. Ono je svojstveno izgrađenim i zrelim sredinama koje su imale dug i slobodan razvoj. Mi ga nismo imali.

Višetomnim rječnikom akademika Jahića stavlja se tačka na našu inferiornost i opominju oni koji se otuđuju od svog jezika, koji ga negiraju ili mu se izruguju, jer ne znaju kako se civilizirani narod odnosi prema svom maternjem jeziku. Treba reći da su prisutne prešutne opstrukcije mnogih državnih institucija i dijela elektronskih i printanih medija. To uzrokuje dugoročne posljedice za one koji bosanski jezik smatraju svojim, koji vjeruju da je maternji jezik najsigurniji čuvar duhovnog suvereniteta naroda. Zato se zalažemo da se uz vašu pomoć nastavi izrada preostalih tomova Rječnika akademika Jahića i očuva jezičko bogatstvo bosanskoga jezika. Tako će se na najbolji način iskazati poštovanje prema autoru i svom narodu. Smatramo da je potrebno da iza ovakvih djela stoje institucije, da daju podršku potencionalnim autorima rječnika jer djela poput rječnika čine duhovni i moralni kapital jednog društva i budućih njihovih naraštaja. Pisanje rječnika nije posao koji se može obaviti naglo, odjednom, bez nužne postupnosti. Širinu rječnika jednog jezika teško je utvrditi jer nikom nije poznat obim sopstvenog rječnika, a ne postoji ni način na koji bi se to utvrdilo. Rječnik se beskonačno uvećava sve dok je jezik živ.

Uzimajući u obzir XI tomova Rječnika akademika Jahića, može se reći da se ovakvo temeljno filološko djelo nije sretalo dosada u bosnistici. On nas je trajno zadužio ne samo onim što je opisao toliko mnogo natuknica već i time što je utro put svim budućim filolozima i leksikolozima (leksikografima) na našim prostorima, ali i šire. Rječnik je nezamjenljiv izvor za sticanje znanja o jeziku i njegovim izražajnim mogućnostima. Njim se prezentira i normira rječnička građa bosanskog jezika, ne samo u smislu njenog gramatičkog opisa već i u smislu kompleksnoga definiranja značenjskog bogatstva, sinonimijske izražajnosti, te sintagmatskih i frazeoloških izraza.

Smatramo da se problematici bosanskog jezika konačno treba pristupiti odgovorno, planski, organizirano i aktivno. Općepoznato je da narod može opstati bez države, bez ekonomske baze, bez političke organiziranosti, jer se sve to može vratiti i izgubiti. Samo bez jezika narod ne može opstati. Bošnjaci, kao i svaki drugi narod, postoje dotle dok postoji njihov kulturni razvoj. A glavni iskaz tog razvoja je jezik. Bosanski jezik upravo u rječničkom blagu pokazje veliko bogatstvo, i u tom smislu ide u red bogatih, višeznačnih jezika. Bosanski jezik je temeljni izvor naše kulture i prepoznatljivo sredstvo našeg identiteta. Predstavlja jedan unikalan, neobičan jezik kojem je, kao i svakom drugom jeziku, potrebna politička i finansijska pomoć da bi se naučno i stručno opisao i normalno funkcionirao, bez ikakvog ustručavanja njegovih nosilaca.

Podsjetimo na slavnog Herdera, koji je rekao: “Teško onome narodu kog se učeni srame u svome materinskom jeziku proslavljeni biti.”

Predstavnicima na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini stojimo na raspolaganju za sve dodatne informacije, pojašnjenja i razgovore”, naveli su iz VKBI.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad