U Briselu se razgovaralo i o državnoj imovini Bosne i Hercegovine. Za Milorada Dodika člana Predsjedništva BiH i partnere izvojevana je velika pobjeda, nije navedena u finalnom dokumentu. Iz opozicije upozoravaju, podržane su sve presude međunarodnih i domaćih sudova, a to pretpostavlja i one koje jasno navode, titular zemljišta i voda je BiH, ne Republika Srpska.

Kao svojevrsnu pobjedu sastanka u Briselu, lideri vladajuće koalicije u RS istakli su državnu imovinu, koja se ipak nije našla u finalnom dokumentu, ili kako je navedeno:

“Piše tamo da se prihvataju neke odluke domaćih i stranih sudova. Ok, ali je isto tako izbačena rečenica koja je glasila: ‘Uključujući Ustavni sud BiH’. To je prekriženo. U prvobitnom dokumentu to postoji, a sad ne postoji. Kao što je bilo da će se na nivou BiH odlučivati o javnoj imovini pa smo i to prekrižili, pa to ne postoji u konačnoj verziji”, rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

“Ne postoji više taj termin ‘javna imovina’ i to što su oni pokušali vezati za nivo BiH, vi znate da je na tome instistirao i visoki predstavnik i mnogi evropski i američki pregovarači koji su došli u BiH”, konstatovao je Nenad Stevandić iz Ujedinjene Srpske (US).

Nije šija nego vrat, prokomentirat će Mirko Šarović, lider SDS-a. Iako se u finalnom dokumentu ne navodi imovina već traži usvajanje cjelodržavnih strategija u oblastima zajedničkih nadležnosti, Ustavni sud BiH, kako kaže Šarović, jeste domaći sud, a u dokumentu kojeg su podržali i Stevandić i Dodik navodi se predanost obavezujućim međunarodnim i domaćim sudskim odlukama. U nekoliko takvih, podsjetimo, Ustavni sud BiH nedvojbeno je utvrdio kako je titular poljoprivrednog zemljišta, šuma i voda BiH, ne RS.

“Domaći sud je Ustavni sud BiH. Šta to znači, je li to mi klimamo glavom i kažemo da je to sada ok. A kakvi su nam zaključci Narodne skupštine Republike Srpske, eto je to”, rekao je Šarović.

I šta će onda u konačnici desiti sa Zakonom o nepokretnoj imovini za funkcionisanje javne vlasti, a koji je Visoki predstavnik stavio privremeno van snage. U slučaju imovine morat će se dogovoriti okvirni državni zakon, što je uostalom naložio i Ustavni sud BiH.

“Lično sam govorio da će doći vrijeme kada će se morati donijeti Zakon o državnoj imovini gdje ipak ne može bez srpske strane. Odluke Ustavnog suda su se odnosile na konkretan zakon i danas je sasvim jasno da će se u tom slučaju morati dogovarati i pregovarati”, mišljenja je zamjenik predsjednika SDS-a Milan Radović.

U međuvremenu Vlasti RS za sada šute o upisu državne imovine, odnosno, da li su počeli s primjenom zakona koji je visoki predstavnik u BiH stavio van snage. U Federaciji BiH se nakon zahtjeva Visokog predstavika, formirala radna grupa čiji je zadatak da analizira postojeće zakone i po potrebi, izradi njihove izmjene i dopune u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH.

Mjesta za to itekako ima ako podsjetimo na Zakon o vodama FBiH, odnosno Zakon o poloprivrednom zemljištu koji poput onih u RS negiraju državu BiH.

U prvom se navodi kako vodno dobro može biti u vlasništvu Federacije, kantona, grada, općine, pravne ili fizičke osobe. Država BiH nije navedena. U drugom se navodi da poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može ići u prodaju kada federalni parlament utvrdi opći interes, odnosno, za državno vlasništvo odgovoran je entitetski parlament, što je protivno i odlukama Ustavnog suda, ali i odluci Visokog predstavnika.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad