Petak je posljednji dan za odluke nadležnih prije nego Bosna i Hercegovina ponovo ode na sivu listu Moneyvala. I dok evropski eksperti već održavaju sastanke, vrše procjenu stanja, ključni zakon iz ove oblasti o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma, još nije usvojen. Hitna Sjednica Doma naroda najavljena je za sutra, a tome kako se pere novac u BIH, posredstvom koga najčešće, za Novi dan govorili su finansijski stručnjaci Edis Ražanica, predsjednik udruženja banaka BiH i Viktor Olujić, ekspert za kibernetičku sigurnost iz Republike Hrvatske.
Stručnjaci Moneyvala uskoro će donijeti konačnu odluku o tome hoćemo li završiti na sivoj listi, a vremena je sve manje. Moneyval je tijelo Vijeća Evrope koje se bavi procjenom rizika pranja novca. Bosni i Hercegovini ovo nije prvi procjena, a ranije smo bili na sivoj listi Moneyvala i država je snosila posljedice.
BiH je nakon skidanja sa sive liste bila na listi zemalja punog povjerenja, što znači da su finansijske transakcije novca kojim je upravljala smatrane provjerenim.
Ukoliko bi se BiH ponovo našla na listi, to bi nosilo niz posljedica kako za našu privredu tako i za položaj zemlje u međunarodnim finansijskim tokovima: otežalo bi strane investicije, donijelo bi posljedice i građanima i privredi.
“Ako se BiH nađe na sivoj listi, finansijske institucije u inostranstvu morat će poduzimati dodatne mjere kako bi provjeravale destinaciju sredstava u BiH kao i dotok iz BiH”, kazao je za N1 Ražanica.
Hrvatska je u prošle godine u julu dodana na sivu listu. Dodavanje zemlje na sivu listu usporava procese privrednicima, bilo da primaju novac iz inostranstva ili šalju. Upravo razmjena sredstava poskupljuje zbog administracije, pojasnio je Olujić.
Šta je zapravo pranje novca?
Pranje novca je ubacivanje nelegalno stečenog novca u legalne finansijske tokove. Ipak, gotovo 5% svjetske ekonomije je na neki način vezano za pranje novca, kaže gospodin Olujić.
“Ilegalno stečen novac najčešče dolazi od trgovine drogom, oružjem, narkoticma i sličnim aktivnostima i takav novac je prljav, nije dio finansijskog sistema. Pranje novca je upravo ubacivanje tako stečenog novca u legalne finsnsijske tokove”, dodaje on.
Prilikom prrethodne procjene, pred Bosnu i Herceogvinu je stavljeno 40 preporuka kako ne bi opet završila na sivoj listi. Samo usvajanje zakona rješava oko 50% ovih preporuka.
Gdje se najčešće zloupotrebljava zakon?
Pranje novca ne odvija se samo u aktivnostima narkotika, oružja i drugih kriminalnih radnji. Često su to i neke servisne usluge poput marketinških poslova. Također, danas se pranje novca dešava i kroz kripto valute, često je pranje novca kroz kazina i kockarnice, na primjer prijavljujete da ste dobili nagradu kako biste opravdali nelegalno stečen novac.
Međutim, pranje novca je proširilo svoj utjecaj: čak i kroz ilegalnu trgovinu flore i faune. Uočeni su slučajevi izvoza biljaka i životinja iz svoje zemljei tada se mora “oprati” taj novac. Rad na crno je pranje novca jer tada nisu plaćene obaveze prema državi. Ta sredstva se na neki način “peru” i to je direktna posljedica utaje poreza.
Ipak, gosti Novog dana naglašavaju da je naš bankarski sistem spreman da uoči anomalije, a banke su dužne da prate transakcije kojima upravljaju i dužne su da ih prijave nadležnim institucijama. Postavlja se pitanje, ko može poduzeti nešto kad banke ne prijave koruptivni prenos novca? Upravo je to ono gdje zemlje koje su uvrštene na sivu listi posustaju u djelovanju.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!