Oglas

Vučić ili studenti: Zašto ankete pred izbore daju suprotne rezultate i šta trenutno pokazuju?

author
A. A.
13. okt. 2026. 10:30
aleksandarvucic
N1 BiH

Javno objavljena istraživanja daju suprotan odgovor na pitanje ko ima veću podršku: Lista oko Aleksandra Vučića ili studentska opcija. Ankete su, međutim, provedene u različitim periodima, različitim metodama i uz različito ponuđene koalicije, pa njihovo poređenje traži više od upoređivanja procenata.

Oglas

Ključni podaci: 250 poslanika, 126 mandata za većinu, cenzus 3%, 18 lista, 6.450.523 birača.

Izbori se održavaju nakon što je Aleksandar Vučić 27. septembra podnio ostavku na funkciju predsjednika Srbije. Dužnost predsjednika vrši Ana Brnabić. Vučić je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“.

Šta su izmjerile ankete iz 2026.

Rezultati među opredijeljenim biračima, poredani po datumu objave. Isprekidana linija označava 50%, odnosno polovinu podrške, a ne prag za parlamentarnu većinu. Filtrirajte po istraživaču.

Interaktivni prikaz anketa iz 2026: Faktor plus daje prednost opciji oko SNS-a, CRTA i NSPM studentskoj opciji.

Zašto istraživanja daju različite rezultate

Sva ovdje prikazana mjerenja Faktor plusa iz 2026. daju prednost opciji oko SNS-a od 11,5 do 17,7 procentnih poena. Mjerenja CRTA-e i NSPM-a daju prednost studentskoj opciji od 2,1 do 9,2 poena. Anketa Nacija TV iz jula pokazuje razliku od 2,5 poena u korist opcije oko SNS-a.

Istraživači koriste različite metode. CRTA ispitanike anketira licem u lice. NSPM je julsko istraživanje proveo telefonom. Nacija TV koristi internet upitnik, uključuje Kosovo uz ograničenje malog poduzorka i rezultate navodi uz nivo pouzdanosti od 90%. Faktor plus radi terenska istraživanja. Nudili su i različite liste: Proevropska opozicija mjerena je negdje kao jedna lista, negdje kao dvije koalicije, a negdje kao pojedinačne stranke.

Tabela s datumima, uzorcima i metodama osam istraživanja iz 2026.

Na rezultate može uticati i promjena ponuđenih odgovora.

NSPM je u julskom istraživanju uklonio posebnu kategoriju protivnika vlasti koji nisu znali za koga bi glasali. Autor istraživanja Đorđe Vukadinović navodi da je većina tih odgovora prešla studentskoj opciji, a dio među neopredijeljene, te da je ta promjena znatno doprinijela rastu izmjerene podrške studentskoj opciji. Zato promjena procenta ne mora značiti samo promjenu raspoloženja birača.

Razlike u metodama, obuhvatu i ponuđenim odgovorima mogu doprinijeti različitim rezultatima, ali dostupni podaci ne omogućavaju da se njihov pojedinačni uticaj precizno odredi.

Pouzdanost anketa je i predmet političkog spora. Aleksandar Vučić je u julu 2026, dok je još bio predsjednik Srbije, osporio rezultate CRTA-inog istraživanja. Sporovi su postojali i ranije: Vukadinović je u aprilu 2025. odbacio Vučićeve optužbe na račun NSPM-a i CRTA-e. Dragan Đilas je optužio Ipsos i Faktor plus da rezultate prikazuju u korist SNS-a, a direktor Faktor plusa te je optužbe odbacio. Političke optužbe same po sebi ne utvrđuju kvalitet ili pristrasnost istraživanja. Za takvu ocjenu potrebna je provjera metodologije i objavljenih podataka.

Kalkulator mandata

Pomjerite procente i pogledajte kako ih D’Ontov metod pretvara u mandate. Liste ispod 3% ne ulaze u raspodjelu, osim manjinskih. Dvije manjinske liste u kalkulatoru su opći primjeri i ne predstavljaju konkretne liste; svaka se računa zasebno.

Interaktivni kalkulator mandata. U scenariju Faktor plusa od 21. 9, bez manjinskih lista: Ujedinjena Srbija 129, Studentska lista 99, SPS 13, Evropska Srbija 9.

Šta treba imati na umu

  • Neopredijeljeni. U CRTA-inom istraživanju opredijeljeno je oko 70% ispitanika, 12% je politički neopredijeljeno, a 9% kaže da ne želi da glasa. Navedeno medijsko saopćenje ne razlaže preostale kategorije. Neodlučnost, odbijanje odgovora i odluka da se ne glasa nisu isto.
  • Raspored neodlučnih. Predrag Lacmanović iz Faktor plusa za RTS procjenjuje da se birači koji se odluče na dan izbora raspoređuju približno ravnomjerno, pa ne treba pretpostaviti da će glasati za opoziciju. To je njegova procjena, ne izmjereni podatak.
  • Izlaznost. Izražena namjera ispitanika da glasaju ne mora odgovarati stvarnoj izbornoj izlaznosti. Važno je i koliko će birača svake političke opcije zaista izaći na birališta. Na parlamentarnim izborima 2023. izlaznost je bila 58,77% sada se očekuje da će biti veća.
  • Transparentnost. BIRODI je analizirao 32 istraživanja objavljena od januara 2024. do septembra 2026. Podatke o ponderisanju objavilo je 25% njih, a o naručiocu i finansiranju 41%.
  • Iskustvo iz 2023. NSPM je u istraživanju provedenom od 25. novembra do 4. decembra 2023, među ispitanicima koji su naveli izbor, izmjerio 39,8% za listu SNS-a i 25,6% za „Srbiju protiv nasilja“. Iz tih procenata isključeno je 27,3% neizjašnjenih. Na izborima su te liste osvojile približno 48,1% i 24,3% važećih glasova. Ovo poređenje pokazuje odstupanje jednog istraživanja, a ne pouzdanost svih anketa.
  • Izborni uslovi. ODIHR je nakon izbora 2023. ocijenio da je SNS imao sistemsku prednost i zloupotrebljavao javne resurse. Privremeni izvještaj ODIHR-ove misije od 9. oktobra 2026. navodi da ključne ranije preporuke nisu ispunjene. Sagovornici misije žale se na neravnopravne uslove kampanje, pritiske na birače i napade na novinare. Ti nalazi opisuju okruženje, ali sami po sebi ne objašnjavaju razlike između anketa i rezultata.
  • Dijaspora. RIK je odbio prigovore Studentske liste i liste „Evropska Srbija“ na raspored biračkih mjesta u inostranstvu. Za glasanje van zemlje prijavljena su 102.147 birača na 93 biračka mjesta. To je broj prijavljenih, ne očekivani broj glasača.
Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama