Vučić ili studenti: Šta izbori u Srbiji znače za Dodika i Republiku Srpsku

Za tvrdnju da bi Republika Srpska bila ugrožena studentskom pobjedom Dodik u intervjuu za Alo nije ponudio konkretne dokaze. Takvom porukom podršku Vučiću predstavlja kao pitanje zaštite interesa Republike Srpske, mada mnogi njegov stav tumače kao zaštitu vlastitih interesa.

Zašto je Dodiku Vučić potreban

Dodik se u kampanju u Srbiji uključio nakon pobjede svoje stranke na Općim izborima u BiH 4. oktobra. SNSD-ov kandidat Savo Minić izabran je za predsjednika Republike Srpske sa 52,1 posto glasova, a Željka Cvijanović osvojila je novi mandat srpskog člana Predsjedništva BiH sa 55,6 posto. SNSD je osvojio i najviše glasova za Narodnu skupštinu RS.

Dodikov mandat predsjednika Republike Srpske prestao je 2025, nakon pravosnažne presude i odluke CIK-a. Kroz taj period Beograd mu je bio glavni politički oslonac. Dodik kaže da Srbija bez jakog Vučića znači slabiju Republiku Srpsku i da je Vučić stao uz Republiku Srpsku „ne samo riječima nego djelima”, navodeći investicije u infrastrukturu i zdravstvo i podršku na međunarodnim forumima.

Dodik glasa u Srbiji i redovno nastupa na skupovima SNS-a. Dodik je kroz historiju u Srbiji podržavao one političke opcije koje imaju vlast, sa Studentskom listom to će ići mnogo teže.

Šta pokazuje anketa

Istraživanje NSPM-a objavljeno 20. oktobra daje Studentskoj listi 44,5 posto, a Vučićevoj listi 42,7 posto podrške. Procenti su prikazani nakon izdvajanja kategorije neizjašnjenih, odnosno ispitanika koji nisu znali ili nisu željeli reći za koga bi glasali. Oni čine 18,3 posto ukupnog uzorka.

Istraživanje je provedeno telefonom, na uzorku od 1.050 ispitanika, od 25. septembra do 5. oktobra, pa ne obuhvata završni dio kampanje. NSPM naglašava da ovaj nalaz nije projekcija izbornih rezultata.

U prikazanom zbiru ostalo je i 2,7 posto onih koji su protiv vlasti, ali ne znaju za koju bi listu glasali. Ostale pojedinačno navedene liste imaju manje od tri posto podrške, među njima SPS sa 2,9 posto. Za manjinske liste važe posebna pravila.

Vučić je 20. oktobra izjavio da njegovi protivnici u istraživanjima vode za oko 1,5 procentnih poena, ne navodeći na koja se istraživanja poziva.

Studenti u Republici Srpskoj: Zabrane i Srebrenica

Studentska lista je 22. septembra u Bijeljini pokrenula „Karavan u Republici Srpskoj”, kako navode, prvi direktan kontakt s biračima u entitetu. Poručuju da se obraćaju svakome ko ima pravo glasa u Srbiji, ne samo Srbima. Odvojeno od karavana, policija RS zabranila je dva lokalna skupa podrške studentima iz Srbije; posljednji je bio planiran za ponedjeljak, 19. oktobra, u Banjaluci. Policija je navela bezbjednosne razloge, a organizatori tvrde da je odluka politička.

Nebojša Vukanović javno je podržao studente i osudio zabranu okupljanja, dok je predsjednik SDS-a Branko Blanuša poručio da se ne želi miješati u izbore u Srbiji.

Najosjetljivija tačka je Srebrenica. Prema pisanju Politike, na skupu Studentske liste u Novom Pazaru početkom oktobra istaknuti su transparenti da je Srebrenica genocid i da je Ratko Mladić ratni zločinac. Na Palama su potom osvanule poruke da Republika Srpska „nije genocidna”, a Unija studenata RS traži od kolega iz Srbije jasno izjašnjenje. Poruke s transparenata pritom ne treba poistovjećivati sa zvaničnim programom Studentske liste.

Genocid u Srebrenici utvrđen je presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde. Ratko Mladić pravosnažno je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine; njegovu doživotnu kaznu potvrdio je 2021. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove. Priznavanje pravosnažno utvrđenog genocida, međutim, nije isto što i politički zahtjev za ukidanje Republike Srpske, a upravo te dvije stvari spaja Dodikova tvrdnja da studenti Republiku Srpsku vide kao grešku koju treba ispraviti.

Šta studenti najavljuju i šta bi se moglo promijeniti

U objavljenom sažetku programa Studentske liste od 11 tačaka nema posebnog poglavlja o odnosima s Republikom Srpskom. Program predviđa reviziju državnih projekata, veću transparentnost ugovora i javnih nabavki, promjene u medijskom sistemu i departizaciju javnih preduzeća. Provedba tih mjera mogla bi utjecati i na dosadašnje kanale saradnje s vlastima Republike Srpske.

Koliko birača iz BiH glasa i šta to znači

Za glasanje u BiH prijavljeno je oko 19.800 državljana Srbije. Vijeće ministara BiH 20. oktobra dalo je saglasnost za organizovanje glasanja na 27 lokacija u zemlji. Dodik je izjavio da očekuje da na izborima u Srbiji glasa oko 20.000 ljudi iz Republike Srpske.

Prijavljeni za glasanje u BiH čine oko 0,3 posto ukupno upisanih birača Srbije. Njihov stvarni udio u rezultatima zavisit će od izlaznosti, a značaj od razlike između lista i raspodjele mandata. Prijavljene birače pritom nije moguće unaprijed računati kao glasove jedne političke opcije.

CRTA je 2. septembra objavila audiozapis koji, prema njenim navodima, ukazuje na organizovano očitavanje ličnih karata u Višegradu radi prijavljivanja za glasanje prije raspisivanja izbora. Organizacija upozorava na moguće zloupotrebe ličnih podataka. Prema uputama Ambasade Srbije, zahtjev mora biti potpisan od birača, a može se dostaviti lično, poštom, faksom ili elektronski. Dodik i Vučić negiraju da organizuju masovno glasanje Srba s dvojnim državljanstvom.

Šta poslije 25. oktobra

Ustav BiH, koji je Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, omogućava entitetima posebne paralelne odnose sa susjednim državama, uz poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Iz te odredbe ne proizlazi obaveza podržavanja određene stranke, lidera ili nepromijenjenog obima finansijske pomoći.

Ako Vučićeva lista osigura većinu za vladu. Dodik bi zadržao dosadašnjeg političkog partnera u Beogradu i pobjedu svoje stranke u BiH mogao bi politički povezati s pobjedom saveznika u Srbiji. Kontinuitet političke saradnje bio bi očekivan, dok bi obim finansijske pomoći i realizacija zajedničkih projekata i dalje zavisili od odluka vlasti u Srbiji.

Ako Studentska lista formira vladu. Dodik bi morao graditi odnos s novom vlašću, bez garancije podrške kakvu je imao od Vučića. Institucionalni okvir saradnje Srbije i Republike Srpske time ne bi automatski nestao, ali bi se mogli promijeniti politički sagovornici, prioriteti i način upravljanja zajedničkim poslovima.

Ako nijedna opcija ne osigura većinu. Ishod bi zavisio od raspodjele 250 mandata i mogućnosti da neka lista ili koalicija okupi najmanje 126 poslanika. Liste blizu cenzusa i manjinski predstavnici zato mogu biti važni za formiranje vlade. Za Dodika bi to značilo neizvjesnost o budućem sastavu vlasti u Beogradu i njenom odnosu prema njemu.

Birališta se zatvaraju u nedjelju u 20 sati, a Vučić je najavio da se neće oglašavati prije 22 sata.

Za Dodika je zato najvažnije hoće li u Beogradu zadržati političkog partnera na kojeg se dosad oslanjao. Za Republiku Srpsku pitanje je kakvu će saradnju s njenim institucijama voditi buduća vlada Srbije.