Crna statistika na bh. cestama je neumoljiva. Svakodnevno svjedočimo teškim nesrećama, nažalost sa tragičnim ishodima. Samo u jednom danu poginule su četri osobe. Uzroci su najčešće prebrza vožnja i vožnja pod utjecajem alkohola.

Za manje od 24 sata, u Bosni i Hercegovini u saobraćajnim nesrećama, smrtno su stradale tri osobe. Ovakve vijesti postale su svakodnevne u bh. medijima. Oni, koji prežive, vuku velike posljedice. Takva je priča i Bojana iz Bijeljine, koji je prije 11 godina u udesu zadobio je tešku povredu kičmene moždine.

”Ja sam vezan za kolica, uvijek moram imati nekog pored sebe da mi pomogne da legnem, da ustanem”, kaže Bojan Šuvira, Udruženje žrtava saobraćajnih nesreća STEP.

Uprkos velikom broju poginulih, pouke nismo izvukli, kažu građani.

Drugi uzrok je vožnja pod dejstvom alkohola. Prema podacima Bihamka, prošle godine dogodilo se više od 30 hiljada nezgoda, sa 222 poginule osobe. Broj udesa se u odnosu na 2021. godinu povećao za više od hiljadu.

Penzionisani policijski komesar Semir Šut, navodi da su postojeće kazne za nepoštovanje saobraćajnih propisa sramno niske.

”Mjesec dana od teške saobraćajne nesreće je prošao u Sarajevu, ne vidimo brze i značajne pomake u izmjenama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja, gdje smo svi kazali da trebamo promijeniti kazne, da se trebaju povećati, posebno za teške prekršioce, ove koji ugrožavaju živote i zdravlje naših građana. Ne vidimo da se tu nešto značajno dešava”, rekao je Semir Šut, stručnjak za sigurnost u saobraćaju.

Ne dešava se mnogo toga ni u poboljšanju infrastrukture, iako stručnjaci pozivaju na izgradnju autocesta i brzih cesta, što bi, prema procjenama smanjilo broj saobraćajnih nezgoda. U praksi, to potvrđuje i autocesta A1.

Prije nego je napravljen autoput koji spaja Sarajevo i Zenicu na godišnjem nivou ginulo je u prosjeku 10 osoba. Od kada je napravljen ovaj autoput, kažu stručnjaci, na trogodišnjem nivou strada u prosjeku jedna osoba.

Nažalost, proces izgradnje autocesta, navodi profesor Osman Lindov, ide presporo. Ali dok čekamo, postoje i druga rješenja.

“Izdvojiti iz naselja magistralne pravce, davno projekat prije 50 godina zaobilaznica. Međutim ta zaobilaznica se mora štititi, ne smijemo dozvoliti da se kreću pješaci ili da postavljamo restorane, objekte, pumpe koji će privlačiti ljude da prolaze”, rekao je Osman Lindov, sa Faulteta za saobraćaj i komunikacije.

Alternativno rješenje, koje bi smanjilo broj udesa u gradskim područjima je transformacija saobraćajnog sistema.

“Da se što manje koriste motorna vozila, koja su najopasnija, da što više koristimo sredstva urbane mobilnosti (bicikla, romobili) ako nismo u mogućnosti zbog vremenskih prilika, tu je javni prevoz“, navodi  Mirzet Sarajlić, stalni sudski vještak za saobraćaj.

U realizaciju pomenutih rješenja potrebno je krenuti što prije, jer nas, prema riječima struke, tek očekuje povećanje broja udesa. Razlozi su, usljed godišnjih odmora i ljetne sezone, opterećenost puteva i zamor vozača.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad