Oglas

Profesor Hazim Bašić za N1

Šta je BiH zapravo potpisala sa Hrvatskom: "Dobit ćemo tri puta skuplji plin, a struja iz njega u EU neće biti konkurentna"

1777379073_DSC_8985.format-avif.width-1200
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i Andrej Plenković, premijer Hrvatske nakon potpisanog sporazuma u Hrvatskoj | N1

Nakon što je u Dubrovniku ozvaničen sporazum o izgradnji Južne plinske interkonekcije, stručna javnost upozorava na ozbiljne manjkavosti trenutnog modela realizacije. Hazim Bašić, profesor na Mašinskom fakultetu UNSA, u analizi za N1 ističe da je Bosna i Hercegovina, izmjenama zakona i uvođenjem privatne kompanije u proces, izgubila status subjekta u odlučivanju.

Oglas

Na pitanje šta je BiH jučer sa Hrvatskom potpisala u Dubrovniku, profesor Bašić je rekao da je ta tema prije svega kompleksna te pojasnio i zbog čega.

" Ako govorimo o diverzifikaciji energenata BiH Južna interkonekcija je svakako dobrodošla, ali u onom svom prvobitnom formatu koji podrazumijeva da je BiH, odnosno, Federacija BiH subjekt u procesu. Nakon što su čak dva zakona pala i promijenjena mi prestajemo biti subjekt i postajemo objekt geopolitičkih regionalnih procesa. Ako ćemo promatrati prvu verziju zakona koja je donesena još u vrijeme premijera FBiH Fadila Novalića i koja je prošla Parlament FBiH razlozi suspenzije tog zakonskog rješenja, odnosno, nedovođenja te zakonske procedure do kraja već su korijen svih dilema koje danas živimo u vezi s Južnom interkonekcijom. Nakon toga prošle godine je donesena nova verzija zakona u kojoj je naravno ostao BH Gas i koja je naprečac promijenja i tome smo svjedočili prije nekoliko sedmica. I tu se već može postaviti pitanje zašto se izbacuje državni, javni operater - BH Gas?", upitao je Bašić.

Kakve je forme potpisani sporazum?

Od tog trenutka, nastavlja dalje, BiH je postala objekat geopolitičkih dešavanja i navodi da se sve što se dešava u najvećoj mjeri ne poklapa sa dvije stvari.

"S osimišljenom energetskom strategijom BiH i s onim što jeste sadržaj trećeg energetskog paketa Evropske unije kojeg je obavezna naša država poštovati. Hrvatska je iz tog paketa ispoštovala sve i suštinski i formalno. U tom paketu se preporučuje diverzifikacija, transparentnost, zaštita potrošača, mogućnost da potrošač maltene na nivou jednog potrošača bira energente itd. Možda je najbolji primjer činjenice da je Hrvatska ozbiljna država i da poštuje ono što je potpisala kao članica EU to da je tražila da se iz sporazuma izbaci privatna kompanija i to je dokaz njihove državnosti. Za razliku od njih mi smo ne samo u zakon nego i u sam sporazum ubacili privatnu kompaniju", kazao je Bašić.

Dalje je konstatovao da jučer potpisani sporazum podsjeća zapravo na malo jače pismo namjere.

"Dakle, gradit ćemo Južnu interkonekciju pod određenim uslovima. Govori se i o carinskim olakšicama, kao i o mogućnosti prelaska radnika koji će operirati na samoj granici između dvije države, ali možda je najvažniji element tog sporazuma kojeg je Hrvatska kao ozbiljna država koja vodi računa o svojoj energetskoj strategiji i suverenitetu ne samo u političkom već i energetskom, dakle, oni su tražili prije nego što se počne da se napravi zakup plina od bosanske strane na određeni period, a ti periodi su u svijetu trgovine plinom 5, 10, 15 godina. Dakle, neke minimalne količine mi moramo garantovati da ćemo nabavljati bez obzira na to hoćemo li ih uspjeti prodati", naveo je.

Profesor je pojasnio i šta to u konačnici znači za potrošače u BiH?

"BiH je u cijelosti izuzetno mali potrošač plina. Dakle, u ukupnoj priči o energetici u BiH plin čini tri posto i to je jako mali procent. I vjerovatno je iz tog razloga investitor prvobitnu priču o samo plinovodu proširio na ove tri ili četiri, u ugovoru se spominju, gasne elektrocentrale da bi naprosto brže vratio investiciju. Naravno, prelazak sa dominantno čvrstih goriva koje građani BiH danas koriste za grijanja na plin kao znatno ekološki prihvatljiviju verziju, košta. Imate napore u Sarajevu gdje se favorizirao prelazak na plin, ali nisu polučili velike rezultate naprosto zbog cijene plina", kazao je Bašić te dodao:

"U prijevodu, dobit ćemo plin koji će zacijelo zbog tehnologije njegovog dobijanja i transporta - treba ga napraviti da bude tečan pa kasnije ga ponovo gasificirati, biti barem tri puta skuplji nego sada. I sada zamislite struja koja će biti proizvedena na tom plinu, koliko će biti skuplja od sadašnje. Nisam siguran da će odziv građana BiH, budućih korisnika biti veliki. Iz tog razloga Hrvatska traži garancije da će određena količina biti prodata i, prema mom mišljenju, da izuzmemo sve političke aspekte, činjenica koliki će konzument biti BiH je zapravo najveća opasnost za realizaciju ovog projekta."

"Sve se moglo drugačije realizovati"

Mišljenja je da se ovaj projekt mogao i drugačije realizovati.

"Moglo je drugačije da se uradi druga verzija plinovoda koja ide od Posušja do Novog Travnika odvojcima za Mostar i da se u toj prvoj fazi jedan dio plina troši za grijanje možda drugi dio za proizvodnju struje i da se u nekoj narednoj fazi radi eventualno proširenje. U svakoj normalno ustrojenoj državi nosilac projekta je odgovarajuća plinska kompanija. U Hrvatskoj je to Plincro, a ovdje je bez razloga izbačen BH Gas", rekao je te kazao da to dosad nije napravljeno zbog političkih blokada i nesuglasica:

"Mi znamo za problem diverzifikacije odavno, Južna interkonekcija nije nova tema o tome se godinama govori, ali geopolitički slijed zbivanja je sve ubrzao. I ne treba nasijedati kako su se brzo dogovorili i kako su sve institucije u BiH pristale za ovu realizaciju jer nije to rezultat nikakve unutrašnje sloge i ovaj dogovor je po svojoj dominatnoj realizaciji zapravo rezultat pritiska."

"EU ne želi plin"

Amer Bekan, direktor AAFS Infrastructure i Energy, američke kompanije koja će raditi na realizaciji Južne interkonekcije je nešto prije u razgovoru za N1 rekao, između ostalog, da se od tog plina dalje namjerava proizvoditi struja za tržište Evropske unije. Pitali smo profesora Bašića koliko je to dobar potez?

"Taj potez je nemoguć jer EU u okviru svoje energetske strategije napušta plin i smatra ga tranzitnim što može da znači i nekoliko decenija, ali u konačnici do 2050. plin je da se on izbaci kao energent jer je još fosilno gorivo iako čišći nego ostali, ali i dalje ima utjecaj na okolinu. Dakle, ta evropska strategija podrazumijeva da nema plina. U najširim okvirima imamo formalnu podršku Evropske unije da se radi Južna interkonekcija kao tranzitni projekt, a BiH kao aspirant za članstvo EU također treba poštovati sve odredbe evropske strategije pa i one koje se odnose na vrste energenata. Dakle, do 2050. godine i možda uz produženje rokova BiH treba da napusti plin. Intenzivno napuštanje plina treba krenuti od 2030. godine, a to je prekosutra. A mi od prekosutra hoćemo da ga koristimo intenzivno i da čak potpuno ovisimo o njemu i pravimo struju na njemu. Uvodi se taksa na sve ono što je proizvedeno, a u čijoj proizvodnji učestvuju fosilna goriva - tzv. CBAM taksa, a što znači nekonkurentnost na tržištu. I ta električna energija na takav način proizvedenam, na bazi fosilnih goriva, neće biti konkurentna na evropskom tržištu.

Bekan je također rekao da nije upoznat sa pismom šefa Delegacije EU u BiH Luigija Sorece te istakao i to da će BH Gas imati važnu ulogu u ovom projektu dodajući da Vlada FBiH neće snositi troškove zakupa plina već firma na čijem je čelu. Profesor Bašić je nepovjerljiv prema tim informacijama.

"Može se čak naći i faksimil pisma Luigija Sorece na internetu tako da je nevjerovatno da neko ko ulazi u tako vrijedan projekat ne zna za intervenciju Evropske komisije. To je krajnje dobronamjerno fokusirano na dvije ili tri činjenice. Prvo, operater i sve vezano za energetiku jedne države ne može biti u privatnom vlasništvu već mora biti neovisan i to je u skladu s ovim trećim energetskim paketom. Drugo, sve vezano za legislativu u vezi s energetikom, države članice, odnosno one koje žele to postati gdje spada BiH sve mora biti uređeno u skladu s Evropskom komisijom. Mi ovdje nismo nikog konsultovali. To je sada nekakav folklor i izjava da američki predsjednik Donald Trump podržava tu Južnu interkonekciju, a ja mislim da on ni ne zna za taj projekt", kazao je Bašić te na kraju poručio:

"Da ja odgovorim umjesto Amera Bekana, sada dobijamo ovisnost o mnogo skupljem LNG plinu kojeg dobijamo preko Hrvatske iz Amerike ili Zaljevskih zemalja, dakle nismo dobili diverzifikaciju jer ona podrazumijeva da konačni korisnici imaju različite izvore snabdijevanja. A sve što govore o BH Gasu je pranje savjesti jer su dali prednost privatniku osim državnoj kompaniji. Sve se moglo uraditi i sa BH Gasom."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama